Ovaj je tjedan objavljeno 17-godišnje istraživanje britanskog Imperial Collegea koje kaže da će djeca koja jedu puno 'ultra prerađene hrane' vjerojatnije u odrasloj dobi imati problem s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilosti.
Istraživanje je rađeno na više od 9000 malih Britanaca rođenih nakon 1990. godine, a istraživači ističu da je pokazalo i da takva hrana čini čak 60 posto dječjeg jelovnika, odnosno 60 posto ukupnih kalorija koje unesu kroz dan.
Ultra prerađena ili procesirana hrana podrazumijeva industrijski prerađene, gotove namirnice rađene tako da mogu dugo stajati na
policama trgovina, što znači i da su pune raznih emulgatora, zgušnjivača, boja i drugih aditiva bez ikakve nutritivne vrijednosti.
Za razliku od minimalno procesirane hrane - koja i nakon obrade zadrži gotovo isti izgled i nutritivnu vrijednost - ultra procesirani proizvodi nemaju gotovo nikakve veze sa svojim prvobitnim oblikom: a u njih se ubraja sladoled, slatkiši, gazirani napitci, kolači i keksi, margarin, neke vrste kruha, instant juhe i deserti, smrznuta gotova jela, kobasice, čokoladna pića, voda s okusom i slično.
- Iznenadila nas je količina takve hrane koju mnoga djeca pojedu, te koliko ona djeluje na njihovu kasniju kilažu - rekao je za CNN viši predavač medicine s Imperial Collegea i autor studije dr. Eszter Vamos.
Hrana se, stoji u studiji, industrijski prerađuje kako bi se u toj mjeri modificirala da promijeni svoju konzistenciju, okus, boju i vijek trajanja, a da bi konačna jela bila što ukusnija, jeftinija i privlačnija, proizvođači koriste razne mehaničke i/ili kemijske prilagodbe.
Isto tako, piše studija, ultra prerađena hrana često ima i visoku razinu šećera, soli i zasićenih masti, ali nisku razinu bjelančevina, vlakana i mikroelemenata (minerala), no prehrambena je industrija u njenoj prodaji iz godine u godinu sve agresivnija.
- Djeca koja konzumiraju puno ultra prerađene hrane vjerojatno će uz pretilost imati i druge zdravstvene probleme, te će općenito biti manje zdrava od svojih vršnjaka s manjim unosom tih namirnica - rekao je nutricionist i predavač o znanosti hrane sa Sveučilišta Reading, dr. Gunter Kuhnle.
Objavljeno istraživanje o korupciji u Hrvatskoj: Evo koliko posto građana traži veze i daje mita
Za ovo je istraživanje skupina od 9000 djece u dobi od sedam, deset i 13 godina periodično popunjavala i upitnike o svojim prehrambenim navikama, bilježeći svaki put što su jeli i pili tijekom tri dana, a pratilo se i kako im se kroz godine mijenjao indeks tjelesne mase (BMI).
Skupina koja je konzumirala najviše ultra prerađene hrane imala je tako najbrži rast BMI indeksa, tjelesne težine i opsega struka, a do 24. godine života BMI im je bio veći za 1,2 kg m/m2, tjelesne masnoće za 1,5 posto više, a ukupna težina za 3,7 kg veća nego kod djece s manjim unosom takve hrane.
- Definitivno su nam potrebne radikalnije i učinkovitije mjere kako bismo smanjili konzumaciju ultra prerađene hrane kod djece, a taj proces uvijek započinje kod kuće - istaknuo je dr. Kuhnle.
Mladi par Ana i Borna zaplesali su na vrhu tvrđave Fortice u Omišu: "Umjesto klasičnih razglednica, mi šaljemo plesne!"