Na cesti od Bjelovara prema Daruvaru restoran je s ponudom gableca "Šumska vila" kod kojeg se skreće za Veliku Pisanicu na jednu, a za Malu Pisanicu na drugu stranu, dva sela u dvije različite općine bilogorskog kraja po kojem su nekoć kročili Vedi, divovska mitska bića, i u kojem kontinentalni turizam polako, ali sigurno ide naprijed. Ulazimo u Veliku Pisanicu, no do središta nikako doći. Naime, Velika Pisanica duga je oko 13 kilometara i najduže je selo u Hrvatskoj pa kad vam tu kažu "idemo skoknuti do susjeda", računajte da to nije nekoliko koraka nego nekoliko kilometara.
Ispred zgrade općine nalazi se, a što drugo nego velika šarena pisanica. I prva nam je misao da ime mjesta ima veze s Uskrsom i ovdašnjim običajima, pa tražimo općinskog načelnika Fredija Palija da nam to i potvrdi. Međutim, doznajemo da to baš i nije tako. Iako pisanih zapisa o imenu nema, mještani, naravno, imaju teoriju pa su dokučili da su to ime dobili zbog toga što su oduvijek bili multietnička cjelina, o čemu svjedoče i tri crkve u Velikoj Pisanici – katolička, pravoslavna i kalvinska.
VIDEO Turistička patrola u Velikoj Pisanici
Stazama ljekovitog bilja
Nedaleko od središta rodna je kuća slikara Ede Murtića, hrvatskog Picassa, koji je tu rođen prije 102 godine o čemu svjedoči pomalo dotrajala ploča na pročelju kuće u privatnom vlasništvu. U Velikoj Pisanici u svibnju se održavaju tradicionalni Dani Ede Murtića. U selu ima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava čije proizvode možete kušati i kupiti. Prolazeći pokraj uz cestu izloženih teglica meda, skrećemo u dvorište obrta za preradu voća Aro gdje nas Marijeta, s bratom suvlasnica, uvodi u kušaonicu i pokazuje "zvijezdu" sajma u Gudovcu i sličnih manifestacija – vinsku bačvu iz koje se toči pet vrsta rakija. Uz rakije, tu se proizvode i likeri, sokovi i džin. U sklopu domaćinstva uskoro će biti i smještajni kapaciteti jer potreba ima. Potvrđuje to i Josip Santo, vlasnik agroturizma na kojem se može noćiti za 20 eura po osobi, a ako ostanete više dana, ugodan smještaj je još povoljniji. Santo ima i atrakciju – jelene lopatare. Za koji dan tu ćete moći i unajmiti električne bicikle. Malo će potrajati, no ne previše, da Santo napravi i dječje igralište. I bazen:
- Odredište smo lovnog turizma pa su nam u početku najprije najviše i dolazili lovci, a sad nas pronalaze i posjetitelji sajma u Gudovcu - kaže Santo čiji se agroturizam nalazi na pisaničkoj ekoetnostazi koja povezuje turističke destinacije općine.
Na toj je stazi i lovačka kuća Babinac, smještena u prekrasnoj prirodi šumovitih obronaka Bilogore, u srcu lovišta "Pisanička Bilogora". Spomenko Toplak pokazuje nam sobe na katu, iznad velikog restorana. Ima ih osam, a svaka je uređena od druge vrsta drveta. Noćenje je 20 eura po osobi, plus pristojbe. Iako zvuči kao otrcana fraza, ali ako tražite bijeg od gradske buke, ovdje ćete ga doista naći. Da se "resetirate" pomoći će vam i Jasna Ileković, glavna skupljačica bilogorskih trava, od koje doznajemo da će se u lipnju na području Velike Pisanice održati tura Stazama ljekovitog bilja. Jasna na svome imanju u zaselku Bedenička koje je nazvala "Legenda o hrvatskom hrastu" ugošćuje ponajviše ture školaraca i podučava ih stotinjak vrsta raznih sorta voća koje ima.
Nisu nikada probali dud
- Puno je djece koja nisu vidjela, a kamoli probala dud - kaže vodeći nas imanjem na koje kao da se prostro zeleni travnati tepih ukrašen žutim cvjetovima maslačka.
Sve to prostranstvo koje ju okružuje sama održava, i to otkako je otišla u mirovinu. Pokazuje nam krušnu peć s drvenim vratima koju je nazidala, kušaonicu za djecu Ivica i Marica, zelene krovove koje je napravila nasuvši na pokrovne ploče zemlju i posadivši u nju sukulente. Spominje da bi se tu doskora mogao napraviti i kamp, govori o planovima i idejama:
- Kod nas je priroda zaista netaknuta. Mi smo destinacija u razvoju, baš kao i sav kontinentalni turizam - rekla nam je prije nego što je sjela u mali traktor kojim obilazi imanje.
Zar više nije dugo selo. Ako nije onda promjeniti ime u kratko selo.