Kako u cijelom svijetu, tako i u Hrvatskoj Tatari su proslavili veliku pobjedu svoje pjevačice na ovogodišnjem Eurosongu.
Ukrajinska jazz-pjevačica Jamala, pravim imenom Susana Jamaladinova, prilično je neočekivano pobijedila s pjesmom “1944.”, posvećenom masovnoj deportaciji Tatara s Krima 1944. koju je naložio tadašnji sovjetski čelnik Josif Visarionovič Staljin kao odmazdu za suradnju s nacistima. Iako je ta pobjeda izazvala gnjev Rusije, koja je optužila organizatore da su Eurosong pretvorili u političku pozornicu, Tatari ne misle tako.
– Nadam se da će nakon ove tople, ljudske pjesme svijet konačno početi baviti tragedijom koja je zadesila Tatare. Ono što je učinjeno Tatarima za vrijeme SSSR-a, a nakon toga i Rusije, spada u kvalifikaciju genocida – kazao je za Večernji list Viktor Filima, Ukrajinac, krimski Tatarin, predstavnik ukrajinske nacionalne manjine grada Zagreba.
– Cijelu sam noć plakao od sreće. Naša Jamala pjesmom je ispričala tužnu priču svoje bake i njome dotaknula ljude i njihova srca. Znam da je jako malo ljudi uopće znalo kakvu su kalvariju prošli krimski Tatari, ali sad je čuo cijeli svijet – kaže Viktor.
Vratila pozornost na Ukrajinu
– Pjesma govori o deportaciji gotovo cijele etničke skupine iz njezina rodnog Krima u nekadašnjoj sovjetskoj Rusiji, koji je kasnije postao dijelom Ukrajine, a koji je tijekom nedavnih sukoba u Ukrajini Rusija anektirala izazvavši osude zbog kršenja međunarodnog prava. Oko 250.000 Tatara deportirano je krajem 2. svjetskog rata u središnju Aziju i u Sibir, što je bila kolektivna kazna za one koji su surađivali s nacistima. Jamala je svojom pobjedom ponovno vratila Ukrajinu i ukrajinske probleme u centar pažnje jer zbog drugih žarišta u svijetu svi su Ukrajinu zaboravili. Zaboravili su okupaciju Krima i ubojstva koja se događaju svaki dan u okupiranim dijelovima Ukrajine. To se ne smije zaboraviti. Jer Putinov apetit ne počinje i ne završava samo s Ukrajinom – govori Viktor tvrdeći da ono što je učinio Staljin 1944. godine u SSSR-u, to sada Putin čini na Krimu.
– Više od 100 tisuća Tatara, koji su autohtono stanovništvo Krima, moralo je napustiti svoje ognjište. Uzeo im je pravo na jezik, na tradiciju, običaje, pa čak i na vjeru. Ako se svijet pomirio s okupacijom Krima, mi se s tim nikada nećemo pomiriti. Kao Ukrajinci i Tatari borit ćemo se do zadnje kapi krvi dok ne vratimo Krim pod ukrajinski suverenitet i dok se Tatari, koji su autohtono stanovništvo Krima, ne vrate u svoje domove. To je naše legitimno pravo, kao i pravo svakog drugog naroda – naglasio je Viktor.
Ukrajincima i Tatarima Jamala je postala prava heroina. Rođena je 1983. godine na teritoriju današnjeg Kirgistana, a na sceni je od 2005. Otac joj je musliman, krimski Tatar, a majka Armenka, kršćanka.
Svi Ukrajinci, bez obzira na vjersku i etničku pripadnost, ponosni su na Jamalu kao pripadnicu svog naroda. Marija Petanović-Kuljčicka, članica Upravnog odbora ukrajinske zajednice, kazala je kako se osjećala kako Tatarka tu večer kada je Jamala odnijela pobjedu na Eurosongu. Kako kaže, ta pobjeda, gledana s političkog i kulturološkog aspekta, puno znači za Ukrajinu i za tatarsku manjinu.
– Jamala je dokazala kako Ukrajina ima puno talenata, visokoobrazovanih ljudi. Njezin prekrasan operni glas čuo je cijeli svijet. Sve pjesme na Eurosongu bile su nekako sladunjave, a njezina je govorila o patnji i boli jednog naroda koja postoji i danas. Jamalina pobjeda ujedinila je Ukrajinu i krimske Tatare i nadahnjuje ih na opću borbu protiv okupacije Krima i Ukrajine. Nova generacija treba imati osjećaj solidarnosti i Jamala je svojom pjesmom uspjela objediniti nove generacije Ukrajinaca i Tatara – naglasila je Marija.
Branili i Vukovar
Osim Viktora i njegova pokojnog oca, majke i brata, među 2000 Ukrajinaca koji žive u Hrvatskoj nema više krimskih Tatara. Iako je Viktor rođen u Zagrebu i smatra Hrvatsku svojom domovinom, kako kaže, nikada neće zaboraviti svoje porijeklo. Uvijek će s ponosom istaknuti da je Ukrajinac, krimski Tatar. Tako će učiti i svoju djecu. U Hrvatskoj , kaže, nikada nije imao problema.
– Kada su se Ukrajinci doselili u Hrvatsku, prvo su gradili crkve, knjižare, biblioteke, čuvali su svoju tradiciju, jezik i običaje. Kada je na Hrvatsku izvršena agresija, Ukrajinci su se odmah pridružili obrani domovine. Sudjelovali su i u obrani grada heroja Vukovara. Vidimo da i na vukovarskom groblju ima poginulih Ukrajinaca, njih 180. Mi smo ovdje u Hrvatskoj također 18. svibnja obilježavali dan sjećanja na tragediju Tatara koji su izuzetno hrabar i odan narod. Kada je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu, oni su se među prvima uključili u obranu domovine. Ne samo da su se priključili ukrajinskim dobrovoljcima nego su osnovali i svoju brigadu. Možda je to nekima čudno, ali nama nije. Jer mi smo autohtono stanovništvo Krima koji su Rusi jednostavno okupirali. Mi za Krim kažemo da je on Ukrajini kao SAO Krajina Hrvatskoj u Domovinskom ratu. Kad-tad Krim se mora vratiti pod pun suverenitet i integritet ukrajinske države. Drago mi je što je nakon Jamaline pobjede svijet počeo pozitivno gledati na Ukrajinu i na krimske Tatare. Mi smo miroljubiv narod i ne želimo ni s kim ratovati. Naša narodna izreka je: tuđe nećemo, ali svoje ne damo – istaknuo je Viktor Filima.