U miru i bez razgovora pacijent treba sjediti od tri do pet minuta prije mjerenja tlaka koji mu prvi put treba biti izmjeren na obje ruke čiji rukavi ne smiju biti “potfrknuti”... – dio je uputa liječnicima u Smjernicama za postavljanje dijagnoze arterijske hipertenzije. Praktične upute detaljno prikazuju kako bi, komu i kada trebalo mjeriti tlak, ali i konkretno savjetuju pacijente kako mjeriti tlak kod kuće.
Visoko normalan tlak
Tada, primjerice, smjernice upućuju na to da se ne preporučuje nijedan uređaj koji tlak mjeri na prstu ili zapešću te da ne treba piti kavu i pušiti pola sata prije mjerenja. Kad je riječ o kućnom mjerenju, povišenim tlakom smatra se vrijednost 135/85. Smjernice, inače rad niza stručnjaka i stručnih društava, nisu obveza liječnika nego, da tako kažemo, putokaz za pravilan rad. Kako objašnjava prof. dr. sc. Hrvoje Tiljak, one su preporuka kada liječnik obiteljske medicine treba uputiti oboljelog na specijalistički pregled, ali ta preporuka nije “klauzula HZZO-a” i time nije obvezujuća.
– Smjernice će pozdraviti svaki zainteresirani zdravstveni profesionalac i očekivano će ih provoditi u svrhu poboljšanja rezultata liječenja arterijske hipertenzije. Upute su jasne i obrazložene, a izviru iz aktualnih znanstvenih i stručnih spoznaja. Novine vezane uz pravilno kućno mjerenje arterijskog tlaka samomjeračem (MATS), kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka (KMAT), mjerenje brzine pulsnog vala i drugo detaljno su opisane. Kako se sve ti postupci već koriste u praksi, pokazala se potreba urediti ih na način kojim bi se izbjegle zamke i netočno interpretiranje rezultata mjerenja – komentira dr. Tiljak.
Nedavno su, podsjetimo, American Heart Association i American College of Cardiology objavili revidirane vrijednosti granica normalnog, odnosno povišenog krvnog tlaka koji je otad u SAD-u 130/80. Visina je to tlaka koja, kako je objašnjeno, neće značiti da će pacijent odmah dobiti terapiju, nego će biti upozoren i upućen na promjene životnog stila. U Europi takva američka odluka nije za sada praćena te je granica za povišeni krvni tlak ostala 140/90. Profesor Tiljak kaže da su hrvatske smjernice u skladu s aktualnim smjernicama Europskog kardiološkog društva i Europskog društva za hipertenziju. Konkretno, prema hrvatskim smjernicama, normalan tlak je 120-129/80-84, dok je 130-139/85-89 visoko normalan.
Važnost anamneze
Smjernice također ističu važnost uzimanja anamneze, kliničkog pregleda, rutinskih laboratorijskih pretraga – kao dio onoga što obiteljski liječnik treba napraviti da bi potvrdio ili otklonio sumnju na hipertenziju. Pri toj anamnezi nabrojena su pitanja koja bi pacijentu trebala biti postavljena, a među kojima su informacije o njegovu zanimanju, bračnom statusu, ima li djece te ako nema zašto, kako spava, pije li, puši, je li tjelesno i seksualno aktivan itd.
– Arterijska hipertenzija je, prema službenim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, odgovorna za najveći broj prijevremenih smrti u svijetu. To je svjetski ubojica broj jedan i paradoksalno je da ga se još ne liječi, a katkad ni ne dijagnosticira dovoljno dobro, unatoč tome što ga možemo odlično dijagnosticirati i liječiti. I ove smjernice trebaju potpomoći da se naša populacija liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika osvijesti o tom problemu – komentira akademik Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb.
10 vrsta bolova koje nikad ne smijete ignorirati