Da su silne pjesme koje slave ljepote grada Splita pretjerane, mogu misliti samo oni koji u tom gradu nisu nikada bili. No, barem jednako toliko opjevani trebali bi biti i ostali krajevi Splitske rivijere, samozatajna Šolta i ponosni grad Omiš na ušću rijeke Cetine. Od ljepote ova tri jadranska dragulja raskošnija je možda tek njihova tisućljetna povijest.
Let iznad smaragdne rijeke
Zaista je carski osjećaj kad piješ kavu na splitskoj Rivi gledajući zidine palače u kojoj vrvi od života baš kao što je to bilo i prije gotovo dvije tisuće godina kada ju je sagradio rimski car Dioklecijan. Njegova palača danas nije spomenik, već živo srce grada u koji dolazi sve više i više oduševljenih posjetitelja. Iako nas je Marjan svojim zelenilom mamio na „đir“ biciklom i penjanje iznad pustinjačke crkvice u stijeni, ovaj put smo se odlučili za posjet Omišu. Najljepši je pogled na ovaj ponosni, gusarski grad s tvrđava s kojih su njegovi hrabri preci motrili na neprijateljske brodove ili pak mogući plijen: s Mirabele gotovo da se mogu dotaknuti krovovi kuća, dok se Fortica smjestila visoko na grebenu Omiške Dinare.
Osim što se odovud vidi cijeli Brački kanal, pogled privlači i smaragdna Cetina, koja je svojom mirnom silinom otvorila put između impresivnih stijena poljičke Primorske kose i Omiške Dinare. Prošli kanjonom Cetine u kajaku, raftu, čamcem ili pješice, oduševit će vas njena ljepota, čistoća i očuvana divljina. No pogled iz ptičje perspektive pruža jedino zip-line. Klizanje po čeličnim sajlama diskretno razvučenim iznad rijeke dok sigurno visite ukopčani u penjački pojas, jedinstveno je iskustvo.
Nezaboravan doživljaj upotpunili smo usponom u Gata, središte nekadašnje Poljičke kneževine. Gotovo osamstogodišnja povijest te jedinstvene slobodne seljačke republike utkana je u svaki pedalj prekrasne, plodne visoravni iznad Cetine. S najljepšeg mjesta njenih strmih litica nad čitavim krajem bdije Meštrovićev spomenik hrabroj Mili Gojsalić. Zbog pogleda koji se odande pruža poželjet ćete ostati. Ili se barem brzo vratiti.
PET STVARI KOJE NE SMIJETE PROPUSTITI
- Putovanje u prošlost u splitskom „živom muzeju“ i smjeni straže na Peristilu u Dioklecijanovoj palači, nezaobilaznu kavu na splitskoj Rivi, te rekreaciju na šetnicama, biciklističkim stazama, ili penjalištima Marjana.
- Pogled s omiških utvrda Mirabele (Peovice) i Starigrada (Fortice), s kojih su omiški gusari nadzirali cijeli Brački kanal, kanjon Cetine i Poljica, te s njih napadali strane galije, ili branili svoj grad na ušću Cetine.
- Posjet čudesnom kanjonu Cetine uz odabir neke od doživljajnih avantura: penjanja, canyoninga, kajakarenja, raftinga, zip-linea, ili „obične“ šetnje, vožnje biciklom ili turističkom brodicom.
- Uspon poučnom stazom Leopolda Mandića, ili cestom uz kanjon Cetine do Gata, središta nekadašnje Poljičke kneževine na obroncima Mosora, uz uživanje u nezaboravnom pogledu s vidikovca pored spomenika opjevanoj lokalnoj junakinji Mili Gojsalić.
- Posjet otoku Šolti i ronjenje u njezinom kristalno čistom moru, biciklističko istraživanje autentičnih sela otočke unutrašnjosti ,te penjanje na penjalištima u strmim liticama nad skrovitim plažama južne strane otoka.
JESTE LI ZNALI
- Da je Split grad s najviše olimpijskih medalja po glavi stanovnika?
- Da su omiški gusari koristili okretne brodove na vesla, tzv. omiške strijele, vrlo plitkog gaza, koje su se u slučaju opasnosti mogle hitro povući u korito Cetine preko podvodnog zida koji su gusari sagradili kako veći brodovi ne bi mogli ući u rijeku?
- Da je najpoznatiji specijalitet poljičkoga kraja, soparnik, jednostavno domaće jelo od blitve, uvršten na UNESCO listu nematerijalne kulturne baštine?
- Da su Gata u novije vrijeme postala središtem moderne „treking republike“, kao ishodišna točka kultne utrke Mosor Grebbenning, čiji je simbol uporni dalmatinski tovar, pa su tako i natjecateljske kategorije dobile nazive „pule“ (8,5 km), „tovar“ (19km) i najuporniji – „sivonja“ (41km)?
- Da na Šolti možete kušati jedinstveni med Olintio od samoniklog ružmarina, od davnine cijenjen i tražen?
- Da se izvorna šoltanska vinska sorta dobričić smatra najcrnjim vinom Dalmacije, a znanost je dokazala da je upravo od te sorte genetski potekao i slavni Plavac mali?
Piše: Daniel Lacko, HTZ