Ne jednom smo pisali o viškim vinima, bilo je u metropoli i prezentacija ovih vina posebnih po terroiru s kojeg njihovo grožđe dolazi a koje traži drugačiji pristup od vinograda na kontinentu. Pa ni sorte nisu sasvim iste, vrlo vjerojatno većina nije probala kuč ili vugavu, a za uzvanike nedavnog događaja u poznatom restoranu Karijola u Vlaškoj pružila se dobra prilika da još jednom probaju viška vina. Bilo je to ujedno i prvo zajedničko predstavljanje viških vinara u Zagrebu a organizirala ga je Turistička zajednica grada Visa. I sama je Karijola izabrana zato jer su vlasnici ove pizzerije Kristina i Josip Dujmić veliki fanovi Visa kako se i vidi po fotografijama na terasi. A Karijolu imaju i u gradu Visu. Predstavljanje je vinara otvorio je Marko Dragojević, direktor Turističke zajednice grada Visa, napomenuvši da se u literaturi često spominje Vis kao sinonim vinogradarstva i vinarstva u nas.
- Iako nemamo veliku površinu poput drugih otoka, kod nas je puno obradivih površina, a položaj i zemljište povoljni su za uzgoj vinove loze. Agatarhid, grčki povjesničar i geograf u 2. st. pr. n. e., zapisao je da vino s Isse svojom kvalitetom prednjači pred svim ostalima, rekao je Dragojević.
Kao zlatno doba viških vina ističe se prijelaz iz 19. u 20. stoljeće, kada je na Visu, koji je cijeli ukupne površine 9.000 hektara bilo čak 3.000 hektara vinograda. Danas je na Visu tek 138.55 hektara vinograda, prema podatcima agencije APPRRR iz 2023., što nam govori da se nalazimo na povijesnom minimumu u milenijskoj povijesti vina Visa", podsjeća se u priopćenju uz ovaj događaj. Mnoge sorte, poput palaruše, rukatca odnosno maraštine, bratkovine, cibiba, kurtelaške od bijelih, te glavanjuše i crnjenka od crnih, na rubu su izumiranja. Tu su još krivjača, kardinal, babić i vranac, no najznačajniji udio u viškoj vinogradarskoj proizvodnji imaju kuč odnosno trbljan, vugava i plavac mali. Dok se kuč isticao izuzetnim prinosima a ne visokom kvalitetom, vugava je jedno od najkvalitetnijih bijelih vina Hrvatske, a isto tako i plavac mali među crnima.
Vina vinarije Senjanović u dva smo navrata već imali prilike probati u Zagrebu, sada je bila prilika da se probaju i vina drugih viških vinarija kojih više i nije tako malo, bile su tu još i vinarije Monissa, Vislander i Lipanović. Mogli smo se tamo i bolje upoznati s položajima s kojih dolazi grožđe za ova vina. Vugave su najpoznatije iz Dračevoga polja, dok je mlada vinarija Monissa dodala dva nova terroira za vugave, Kulu i Zoborje. Poznata viška polja u kojima vlada plavac mali su Tihobraće odakle dolazi grožđe za Plavac Tihe braće vinarije Senjanović, Milna odakle potječe vino Vislander, Velo i Molo Jubišća, Zlopoje i Voščica.
- Plavci su većinom u pijesku, a bugava i kuč vole crvenicu i zemlju bogatu kamenom koja daje dodatnu mineralnost bijelim vinima, objasnila je Monika Roki Radišić, iz poznate više vinogradarske obitelji, sada enologinja u vinariji Monissa. Priča o viškim vinima je ne samo priča o kvaliteti već čak više o terroiru gdje se upravo na plavcu malom opet vidi razlika u istoj sorti na drugačijem terenu, pri čemu ćete osjetiti jedinstvenu slanost i mineralnost.