Je li najveća recesija nakon Velike depresije dotaknula dno? Hoće li se zaustaviti rekordan gubitak radnih mjesta? Koliko su točne procjene o izlasku iz krize potkraj ove godine? Koliko će dugo trajati oporavak i jesu li mogući novi udari sljedeće godine?
Odgovori na ova pitanja svakodnevno se traže u brojnim televizijskim emisijama i novinama i glavna su tema za administraciju predsjednika Obame. Prošlog su tjedna deseci tisuća američkih studenata diplomirali, ali pitaju se gdje će se zaposliti kad istovremeno svaki mjesec bez posla ostaje oko 600.000 zaposlenika.
Zbog straha od gubitka radnih mjesta građani naglo mijenjaju potrošačke navike. Putuje se manje, posjeti restoranima su sve rjeđi, razmišljanje o darivanju dijamanata odgođeno je za neka bolja vremena, odlasci u kozmetički saloni su rijetki, kao i posjeti skupim robnim kućama, kojima je prodaja pala čak više od 70 posto.
Stručnjaci za osobne financije su traženi jer savjetuju građanima kako srezati nepotrebnu potrošnju i kako se najbezbolnije riješiti duga na kreditnim karticama. Kriza je u Americi službeno počela u prosincu 2007. godine i do sada je izgubljeno 5,5 milijuna radnih mjesta, a kad se idući tjedan objave podaci za svibanj, očekuje se porast na više od šest milijuna. Financijski stručnjaci i inženjeri s fakultetskim diplomama javljaju se na oglase za konobare ili druga radna mjesta za koja nije potreba fakultetska naobrazba. Svi su građani svjesni dubine krize i potrebe prilagođavanja novim uvjetima jer nema pomoći od drugih.
Stopa rasta u prvom kvartalu ove godine je pala 5,7 posto u odnosu na prošlu godinu, što je manje od očekivanog, pa brojni analitičari zaključuju da se kriza približava dnu i da će potkraj ove godine početi ponovo gospodarski rast. Indeks Dow Jones na Wall Streetu je, nakon najniže razine iz ožujka ove godine, u posljednja tri mjeseca porastao 20 posto, čime optimistično najavljuje bolja vremena.
Ekonomisti upozoravaju da burza nije uvijek pravi pokazatelj stanja u gospodarstvu jer na kretanje cijena dionica često utječe i špekulativno trgovanje umjetnim dizanjem cijena. Informacije da je industrijska proizvodnja i dalje u padu, izvoz u prvom kvartalu manji 30 posto, broj aktiviranja hipotekarnih kredita u porastu, a cijene kuća sve niže, upozoravaju da je rast dionica na burzi u protekla tri mjeseca bez realne osnove. Naravno, s najviše pozornosti se prati rad banaka, koje predstavljaju krvotok gospodarstva. Banke trenutačno imaju 7,7 bilijuna dolara kredita izdanih gospodarstvu, od čega se 7,8 posto ne vraća, što je najveći postotak u posljednjih 25 godina.
Gotovo su sve manje banke kojima je hipotekarno kreditiranje glavno poslovanje bankrotirale i preuzela ih je država ili veće banke. Velike banke ulažu goleme napore za konsolidaciju svojih bilanci.
Najveći problem banaka su i dalje financijski derivati. Bankari su na Wall Streetu godinama izdavali i trgovali danas nenaplativim financijskim derivatima, čiji je iznos četiri puta veći od američkog BDP-a. Investitori nude za financijske derivate 50 posto njihove vrijednosti, a bankama je ta cijena neprihvatljiva jer ih automatski dovodi u stanje bankrota. Odmah se uključila država s projektom privatno-javnog partnerstva koji, prema prvim pokazateljima, daje dobre rezultate, omogućava bankama predah, a usto daje nadu da procjene o izlasku iz krize potkraj godine imaju realnu osnovu.