Poznati književnik J. G. Ballard, po čijem je autobiografskom romanu Steven Spielberg snimio jedan od svojih najboljih filmova, preminuo je u 79. godini nakon duge bolesti u nedjelju ujutro, objavila je njegova agentica Margaret Hanbury.
Rođen u Šangaju u međunarodnoj koloniji, Ballard je kao jedanaestogodišnji dječak doživio japansku okupaciju i bio interniran u zloglasnom logoru Changi, što je opisao u romanu "Carstvo sunca", koji je u Hrvatskoj svojedobno izašao u biblioteci "Hit". (Drugi dio njegove autobiografije, "Ljubaznost žena" – nepreveden kod nas – bavio se njegovim naporima da izgradi književnu karijeru i istodobno sam, budući da je ostao udovac, odgoji troje djece.)
U Spielbergovom filmu po tom romanu, glavnu ulogu samog Ballarda odglumio je tada 11-godišnji Christian Bale. Iskustva iz djetinjstva, lutanje po razorenom Šangaju i elitnom kvartu s razbijenim prozorima, praznim bazenima i raskopanim vrtovima, "svijet okrenut naopako", te teške godine u ratnom zarobljeništvu, provlačile su se kao tema kroz većinu Ballardovog književnog opusa, naročito njegove znanstvene fantastike kojom je stekao kultni status.
Od samog početka pisanja, raspad, entropija, distopija i beznađe budućnosti bile su obilježje njegovih pripovjedaka i romana. Na studiju medicine zainteresirao se za psihijatriju i psihoanalizu, a služeći vojsku u ratnom zrakoplovstvu u Kanadi došao je u dodir s američkim znanstvenofantastičnim časopisima, koji su ga zaintrigirali te se odlučio posvetiti toj vrsti književnosti.
Već svojim drugim romanom "Potopljeni svijet" iz 1962. (u bivšoj državi preveden u biblioteci Kentaur), koji na i danas aktualan način opisuje svijet nakon otapanja polarnog leda, stekao je reputaciju jedne od perjanica "novog vala" znanstvene fantastike, koji se u šezdesetima okretao od akcijskih pustolovina u svemiru prema misaonijim temama.
Briljantan niz pripovjedaka uglavnom na distopijske teme objavio je u časopisu "New Worlds" i privukao pažnju zahtjevnije žanrovske publike; "stara" znanstvena fantastika bila je toliko strana Ballardovom načinu razmišljanja da nakon posjeta jednoj tipičnoj ZF konvenciji nije ništa napisao godinu dana, odbijen onim što je tamo vidio. Njegovo pisanje je bilo toliko specifično da je stvoren termin "ballardovski" za sjetne priče, obično s jakom atmosferom, koje opisuju raspad ustaljenog poretka i tiho gašenje budućnosti.
Ballard je bio poznat i po istraživanju neobičnih aspekata erotike; njegov kontroverzni roman "Sudar" iz 1973. (na hrvatskom objavljen u izdanju zagrebačke "Mladosti"), o ljudima koje seksualno uzbuđuju prometne nesreće, kanadski redatelj David Cronenberg pretočio je u isto tako kontroverzni film, koji je skrenuo pažnju na Balalrdov književni opus kao i Spielbergova ekranizacija.
U kasnijem dijelu svojeg opusa, Ballard se na skoro cyberpunkerski način bavio bliskom budućnošću, pokušavajući kroz prikaz budućnosti proniknuti u psihologiju sadašnjosti. Vrlo su zapažena bila njegova dva romana o Azurnoj obali, "Kokainske noći" (1996.) i "Super-Cannes" (2000.); prvi od njih je u hrvatskom prijevodu 2002. izdao VBZ. Engleskim temama Ballard se vratio u svoja dva zadnja objavljena romana, "Milenijski ljudi" (2003.) i izrazito anti-konzumerističkom "Kingdom Come" (2006.), nakon čega ga je bolest spriječila u pisanju.
Ostat će zapamćen kao briljantni autor s kultnim čitateljstvom i nemjerljivim utjecajem, naročito na rockere novog vala od Joy Division do Garyja Numana ; njegovom pričom "The Sound Sweep" ("Pometač zvuka") inspirirali su se The Buggles za pjesmu "Video Killed the Radio Star", prvi glazbeni broj pušten na MTV-u, a i današnji rockeri pomno čitaju Ballarda, od Andrewa Eldritcha iz Sisters of Mercy do Thoma Yorkea iz Radioheada koji je tijekom rada na albumu "In Rainbows" na blog grupe stavljao ulomke iz romana "Kingdom Come".
Ballard je za sebe govorio da je "arhitekt snova, ponekad košmara" i isticao da je ono što radi "oslikavanje psihologije budućnosti". Ma što bilo ono čemu je pisao – distopijska budućnost, kraća ili bliža, kraj svijeta ili svjetova na mnogo načina, seksualna zastranjivanja ili vlastito djetinjstvo i mladost – kvalitetom svog pisanja bio je teško dostižan. Njegov kultni status kod čitatelja koji za njega znaju itekako je zaslužen.