S gripom oprezno, ali bez panike

Povijesna iskustva s pandemijama gripe govore koliko je nužan oprez. Glasovita je “španjolka” 1918. počela blago, ali je nakon zastoja, u drugom valu pokosila oko 50 milijuna života. Azijska gripa 1957. na 1958. također je počela blago i završila vrlo ozbiljno, a treća pandemija 1968. godine, hongkonška gripa, počela je i završila blago. Znamo da virusi neprestano kruže oko nas, znamo da stalno nastaju rekombinacije, preslagivanje virusa, zna se da s virusom gripe ništa nije sigurno ili predvidivo.

Sadašnja pandemija virusa gripe A H1N1 prirodan je proces virusa influence, a nije ni sabotaža ni zavjera. Najvažnije je da struku, epidemiologe, infektologe, ministra zdravstva kao čovjeka koji vodi i organizira zdravstveni sustav, ne iznenadi ni jedan mogući scenarij razvitka događaja, pa ni eventualna promjena patogenosti virusa svinjske gripe.

Pandemija nove gripe nije kraj svijeta. I u okolnostima pandemije koja može dugo trajati i kada će iz dana u dan sve više ljudi biti inficirano i bolesno, kada se mediji usredotočuju na svaku novu žrtvu pandemije, sve službe moraju funkcionirati, mora se normalno živjeti i raditi. I ne treba očekivati katastrofu.

Pa čak i da se virus gripe A H1N1, umjesto blagim i slabo virulentnim redefinira u agresivan i patogen, život bi morao teći dalje. Ali ni tada se kataklizma ne bi dogodila. Jer, svijet nije bespomoćan kao primjerice kada je izišao iz 1. prvog svjetskog rata. Danas veći dio zemalja u svijetu ima organiziranu zdravstvenu službu, a u vrijeme španjolske gripe nije bio poznat čak ni pojam javnoga zdravstva. Nije bilo antibiotika za liječenje komplikacija gripe, nije bilo antivirusnih lijekova..., govore nam stručnjaci.

Ne treba dakako zanemariti strah od nepoznatog, što u jednih pobuđuje ozbiljnost, u drugih napetost, u trećih možda i paniku, osobito u kontekstu tragične vijesti o smrti djeteta zbog virusa A H1N1, o maloj djeci i, uopće, ljudima na respiratorima, o hospitaliziranim trudnicama...

U strahu od nepoznatog treba slušati savjete i preporuke liječnika, ali isto tako i realno razmotriti činjenice. Tako na primjer, od posljedica različitih komplikacija koje potakne virus gripe u sezoni “obične” gripe – teške upale pluća, srčanog, moždanoga udara – u godini umre u svijetu i više od 250.000 ljudi.

Hrvatska o tome nema preciznu statistiku, ali procjene kažu da u vrijeme epidemije influence imamo tzv. višak smrti i nekoliko stotina ljudi.

Svinjska je gripa u osam mjeseci u svijetu odnijela, prema posljednjim službenim podacima, 6169 osoba, u Hrvatskoj troje. Jasno da to nije utjeha za obitelji koje je tragedija pogodila, ali na pomolu nije kataklizma čovječanstva. I kao što često ponavlja naš autoritet za gripu prof. dr. Ilija Kuzman – čovječanstvo je dobilo utješnu nagradu pandemijom svinjske gripe. Jer, smrtnost je koju nosi virus ptičje gripe H5N1 oko 60 posto! Poželjno je biti oprezan, a ne paničan ili posve ravnodušan.