Već tri sezone pratimo dokumentarnu, ili bolje reći istraživačko-novinarsku, seriju “Mariana van Zeller: U raljama crnog tržišta”. U četvrtoj sezoni koju možete pratiti na kanalu National Georaphic nedjeljom u 22 sata, format je ponešto promijenjen pa tako i ime, sada se serija zove “Mariana van Zeller: U raljama podzemlja”. I to je ispravno jer je četvrta sezona, a koliko vidimo bit će i pete, ponešto sadržajem drukčija te se više bavi komponentom kriminala kada se o crnim tržištima radi jer krijumčarenje migranata ili narkotika nije tek crno tržište, već je doista riječ o organiziranima operacijama, često će se koristiti izraz organizirani kriminal. Portugalsko-američka novinarka koja je i voditeljica ove emisije dobitnica je i vrijedne nagrade Peabody, s njom smo već imali intervju kada je serija počinjala, a kada se nije znalo da će biti ovako uspješna. No, nekako i nažalost, Mariani i ova vremena idu na ruku. Kod nas, na sreću ili ne, Mariana van Zeller još nije bila, ali jest u susjednoj Srbiji. No, ne zbog bilo kojeg razloga za koji vjerujemo da bi vam pao na pamet, već zato što se ondje skrivao jedan od američkih bijelih supremacista kojega je tražio FBI. Jedna od epizoda druge sezone bavila se rasizmom, pa je i to neki primjer kako nastaje ova sve popularnija serija, jedna od najdugovječnijih takvih u svijetu. Kada smo Marianu u tom našem prvom intervjuu pitali kako uspijeva kriminalce dovesti pred kamere i natjerati ih da govore o svojem “poslu”, otkrila je kako se, iako ih velika većina ipak odbije, kod nekih proradi ego, žele pokazati svima da su u tome što rade najbolji. U trenutku kada je novinarstvo ponovo pod pritiskom, i neki veliki američki mediji došli su u probleme, pa je ovakva serija doista dragocjena jer ukazuje na to koliko je kvalitetno novinarstvo doista važno. U novoj sezoni, prvoj pod novim imenom, gledamo još priča o ilegalnim djelatnostima i tržištima, uključujući i ilegalnu trgovinu lijekovima ili dijelovima ljudskog tijela.
Gledajući ove četiri sezone, a koliko vidimo slijedi i peta, ukupno ste uspjeli napraviti priče o 50 kriminalnih pojava u svijetu koje se manifestiraju kroz crna tržišta. Jeste li tako nešto očekivali kada ste počeli sa snimanjem serije?
Jesam. Crna tržišta pokrivam jako, jako dugo, puno dulje nego “U raljama crnog tržišta” i postoji. Znala sam da je popis priča o crnim tržištima jako dug. Prvo pitanje koje smo dobili kada je snimanje počelo bilo je upravo – koliko još priča možete napraviti. Bili biste šokirani! Imam toliko dug popis za još mnogo sezona koje možemo napraviti o crnim tržištima u svijetu. Možda to ljudi ne znaju, ali ta tržišta čine oko polovice svjetske ekonomije, a o njima znamo tako malo. Nadam se da ćete vidjeti još puno sezona.
Posebno nas je zanimala epizoda s migrantima jer i ovdje u Europi, pogotovo u našem okruženju, to je glavna i teška tema. Jeste li razmišljali o tome da dođete ovamo i napravite priču o migrantima koji prolaze kroz naše krajeve?
Zanimljivo je da ste me to pitali, jer gledamo da možda napravimo priču o migrantima koji dolaze iz Afrike u Europu. Pa, eto vidite, i to je na mojem popisu priča koje želim napraviti. A i ta priča doista jest slična onome što se događa ovdje u Sjedinjenim Državama. I doista ima Afrikanaca koji žele proći kroz Europu da bi došli do boljeg života. Ti brojevi su eksplodirali, i što se tiče migranata koji dolaze u Europu i migranata koji dolaze u Sjedinjene Države. Ali postoji i velika grupa Kineza koji dolaze u Sjedinjene Države. Postoje mnoge razlike, nadam se da ću moći napraviti i europsku stranu priče.
Je li moguće da takvi lanci krijumčarenja ljudi funkcioniraju bez korupcije državnih organa i entiteta, u domicilnim državama prije svega?
Provela sam neko vrijeme na granici Kolumbije i Paname kada smo za prošlu sezonu radili priču o trgovanju organima. Tamo postoji grad Necoclí kroz koji svakoga dana prolazi na tisuće i tisuće migranata koji pokušavaju domoći se Sjedinjenih Država, odmah kroz južni dio granice koji se zove Darién Gap. Razgovarate s ljudima koji kažu kako bježe od nasilja, siromaštva, a mnogi od njih bježe i od korupcije. Jer, utjecaj koji je korupcija imala na njih i na njihove obitelji, njihovu dobrobit ogromna je. Tako ni na krijumčare ljudi ne gledamo uvijek kao urođeno loše ljude, nego moramo razumjeti, moramo se zaustaviti, a nadam se da ova serija to uspijeva, da nema crnog ili bijelog, ili dobrog protiv lošeg, već ova crna tržišta postoje jer su nas naši sustavi i vlade iznevjerili. Kada imate tisuće ljudi voljnih riskirati vlastite živote kako bi stigli do Sjedinjenih Država ili Europe, to je zato što ih je nešto dramatično iznevjerilo u zemljama iz kojih potječu. Kada imate milijune Amerikanaca koji moraju pristupati crnom tržištu kako bi kupili lijekove, onda je to zato što ne mogu to napraviti legalnim putem jer ih je vlada iznevjerila. U svakoj priči koju napravimo pokazujemo vam kako je većina rezultat loših vlada i sustava koje danas imamo. Tužno je s migrantima da smo stvorili takav sustav zbog loših imigracijskih zakona i u Europi i u Sjedinjenim Državama gdje koristimo i iskorištavamo one u najgorim situacijama, a obogaćujemo te bande i kartele, korumpirane vlade, i to je ono što je posebno pogubno u tim situacijama.
GALERIJA Kate Middleton omiljena je članica kraljevske obitelji, ovo su njena najbolja izdanja
Može li se reći da nisu baš svi krijumčari ili oni koji sudjeluju u svemu tome ionako loši, nego da ima i onih koji to jednostavno rade iz nužde?
To je točno. Upoznajemo jednog od tih krijumčara koji prevozi migrante kroz južni Meksiko koji je rekao kako mu je i samom san da dođe u Sjedinjene Države pa radi za kartel kako bi dovoljno zaradio da bi to mogao pokušati. To su crna tržišta “starije” vrste, gdje netko baš poput vas i mene pokušava doći do boljeg života za svoje majke, sestre ili nekoga drugog.
Još jedna epizoda koju smatramo jako zanimljivom ona je o trgovini drogom. Ovo nije prvi put da ste napravili epizodu o tom opasnom tržištu, zar ne?
Već dugo godina izvještavam o krizi s drogom, tu se uvijek radi o potražnji. Dok ima potražnje, bit će i ponude. Problem je što rat protiv droge na koji Sjedinjene Države i Europa troše milijarde i milijarde dolara ne funkcionira i to se mora razumjeti. U Americi je ovisnost o drogama u porastu svake godine, sada je opijatska kriza na najgoroj razini u povijesti, svake godine od te epidemije opijatima umire na tisuće ljudi. Ne popravlja se. Dok se troši na milijune na izgradnju zidova i snage reda, dok ne stvorite radna mjesta i prilike, ekonomski prosperitet za ljude koji rade u tim organizacijama za krijumčarenje droge, sve dok ne stvorite poticaj da se otamo maknu, ništa nećete promijeniti. Ako SAD i Europa novac za snage reda ne počnu trošiti na radna mjesta za te ljude, mislim da bismo kroz ove godine bili u puno boljoj situaciji. Također, trebamo se upitati funkcionira li kriminalizacija droga. Koliko ja vidim, ne funkcionira. Moramo razmisliti trebamo li droge dekriminalizirati.
Ali barem u ovom dijelu svijeta, droge, teške droge pogotovo, nisu nikada bile jeftinije. Što je tome razlog?
I jedno i drugo. Kada potražnja raste, tada rastu i profiti krijumčarskih organizacija, a one postaju tim novcem i organiziranije. Ilegalna trgovina narkoticima godišnje donosi 400 do 500 milijardi dolara, a to je više od BDP-a puno zemalja. Nestvaran iznos! Ali onda govorimo o vrlo profesionalno organiziranim skupinama koje su jako slične zakonitim organizacijama. Imaju odjele za financije, za ljudske resurse, kada s njima razgovarate, shvatite kako je sve to nestvarno, da se radi o profesionalnim entitetima koji djeluju vrlo slično drugim profesionalnim entitetima. Imaju svoje korijene, svoje odjele za logistiku, efikasnost kojom danas mogu premještati i prodavati drogu, a to ima utjecaja i na cijenu droge.
Jedna od epizoda govori i o crnom tržištu lijekova. Pomalo je nevjerojatno da tako nešto postoji, što je tome razlog?
Odgovor na to pitanje zapravo je vrlo jednostavan. Kada imate 20 milijuna Amerikanaca, u seriji se bavimo Sjedinjenim Državama, ali isto se odnosi i na Europu, koji si ne mogu kupiti lijek. To je ogromna motivacija jer ljudi katkad trebaju lijek da bi preživjeli. A ne mogu si ga priuštiti u Sjedinjenim Državama, što ne bi smjelo tako biti i dokaz je nefunkcionirajućeg sustava. Takvi ljudi moraju zaviriti u crno tržište. Znači da opet imamo stvaranje potrebe koju zapravo generira loš sustav. Kada se to dogodi, onda ćete imati i ljude koji će iskorištavati takvu ponudu i koji su voljni kršiti zakon kako bi ponudili takvu nelegalnu potporu. To se događa i u Indiji, u Meksiku, imate negdje 400.000 ilegalnih ljekarni, možete jednostavno otići online i kupiti lijek na takav način. To je jednostavno proizvod pokvarenog sustava.
Svakako je bizarna epizoda o crnom tržištu dijelova ljudskih tijela. O čemu se tu radi konkretno?
Tako je, to je totalno suludo! Mislimo da znamo što se događa s našim tijelom, ali pojma nemamo, jako smo u krivu. Zakonita trgovina dijelovima ljudskog tijela, Sjedinjene Države jedna su od rijetkih zemalja gdje je zakonodavstvo vrlo labavo, vrijedi milijarde dolara. Ali otkrili smo da postoji i vrlo živo crno tržišta za dijelove tijela. Ljudi kupuju, koriste i prodaju istim kupcima koji su i na zakonski reguliranom tržištu, jako često ti kupci i ne znaju da zapravo kupuju s crnog tržišta.
Danas u svijetu imamo i vrlo vrućih ratnih žarišta. Očito je kako se tamo mogu vrlo brzo i lako razviti neka crna tržišta, koja mislite da su možda već prisutna?
Ne još. Za treću sezonu posjetili smo Ukrajinu kako bismo napravili priču o surogat-majkama, što je zapravo tržište beba. Ukrajina je bila svjetsko središte za surogat-majke, no zbog rata je jedan broj surogat-majki zapeo ondje, biološki roditelji nisu mogli doći do njih. I onda se to tržište počelo mijenjati i premještati u druga područja gdje je to nezakonito, pa je zbog toga na neki način tržište surogat-majki raslo. Znam da postoji vrlo jako tržište oružja na lokacijama gdje se ratuje, voljela bih se i time pozabaviti, eto dajete mi brojne ideje.
Vaše su serije i primjer dobrog novinarstva, imate i stanovitu sreću da radite za kuću koja ima razumijevanja za to i volje da u to uloži. Kako oživiti novinarstvo danas, zbog čega smo u ovakvoj situaciji?
Doista sam sretna zbog toga, to je u ovom vremenu velika prilika, mislim da je National Geographic jedna od posljednjih organizacija koja je i dalje voljna ulagati u novinarstvo. A ono je iznimno važno, bez njega umire demokracija, kao što već svi znamo. Iznimno je važno, no opet to ima veze s potražnjom i potrošnjom. Sve dok ljudi žele konzumirati dobro novinarstvo, njega će i biti. Na kraju krajeva, sve je ekonomija i to ulaganje mora imati povrat. Sve dok ljudi gledaju i čitaju, mislim da će biti i ulaganja u novinarstvo. Nadam se da će toga biti jer to je ključno za preživljavanje demokracije. No, to ima veze i s ljudima. Nažalost, na internetu i društvenim mrežama pa i kod raznih izdavača isporučuju se lažne vijesti, što je utjecalo na potražnju za pravim novinarstvom i istinom. To je strašno i moramo se bojati.
VIDEO Dalibor Matanić se povukao iz javnosti