Kolumna

Francusko-njemačka osovina čuva mir

Foto: Reuters/PIXSELL
Francusko-njemačka osovina čuva mir
02.10.2016.
u 14:48
Dvije države stoljećima su ratovale jedna protiv druge. Posljednji put tijekom Drugog svjetskog rata, ali zahvaljujući njihovu savezu već više od 70 godina u Europi nema ratova.
Pogledaj originalni članak

Francusko-njemačkim sastancima na vrhu nisu skloni u nekim europskim državama i uvijek ima onih koji upozoravaju na neku zavjeru, ali taj poseban odnos Nijemaca i Francuza jamčio je i jamči mir u Europi.

Dvije države stoljećima su ratovale jedna protiv druge. Posljednji put tijekom Drugog svjetskog rata, ali zahvaljujući njihovu savezu već više od 70 godina u Europi nema ratova.  Dakako, govorimo o demokratskoj Europi u koju nije spadala bivša Jugoslavija. Francuski i njemački državnici, Charles de Gaulle i Konrad Adenauer, potpisali su u siječnju 1963. u Elizejskoj palači posebni sporazum. Francuski general, koji se u Drugom svjetskom ratu borio protiv njemačke okupacije, postao je 1958. godine najprije premijer, a od 1959. predsjednik Francuske, te je htio ojačati vezu s Njemačkom. 

Sporazum De Gaulle – Adenauer trebali su ratificirati parlamenti dviju država. U obama parlamentima trebalo je uvjeriti zastupnike u valjanost takvog sporazuma. A od rata je prošlo manje od četvrt stoljeća i među zastupnicima je bilo onih koji su ratovali. Ostale četiri države potpisnice Rimskih sporazuma (Italija, Belgija, Nizozemska i Luksemburg) nisu s oduševljenjem progutale francusko-zapadnonjemačku osovinu, ali se ona pokazala ključnom za mir u Europi.

Povijesna je slika francuskog predsjednika Françoisa Mitterranda i njemačkog kancelara Helmuta Kohla kako se drže za ruke 22. rujna 1984. pred kosturnicom u Douaumontu (Francuska) koja je podignuta u spomen na Verdunsku bitku, najdužu i najkrvaviju, između Njemačke i Francuske u Prvom svjetskom ratu.

Između dviju država postoji posebno poštovanje koje učvršćuje Europu i one se dogovaraju o potezima koje će zajednički poduzeti unutar EU. Vjerojatno to, kao što je i njihov prvi sporazum smetao ostalim potpisnicama Rimskih sporazuma, smeta ostalim članicama europske zajednice, ali su isto tako svjesne da bez sloge na relaciji Pariz – Berlin nema ni europskog suglasja.

Mogu li Hrvatska i Srbija, četvrt stoljeća poslije rata, stvoriti odnos kakav su stvorile Francuska i Njemačka? Takav bi odnos zasigurno pridonio smirivanju stanja na Balkanskom poluotoku.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.