Večernjakovoj ediciji posvećenoj biografijama slavnih Hrvata donosimo nepoznate detalje iz života jednog od naših najvećih i najuspješnijih glazbenika – Olivera Dragojevića, koji nas je napustio prije godinu dana. Od siromašnog dječaka iz Vele Luke svojim talentom i upornošću prometnuo se u glazbenu zvijezdu koja je obilježila živote generacija te je punio najveće svjetske dvorane.
Slava i popularnost nisu nimalo promijenile Olivera, koji je uvijek bio spreman na suradnju s drugim glazbenicima, na razgovor s medijima i na druženje s obožavateljima.
– Idealan je trenutak da vam ispričamo priču o čovjeku (za njega vrijedi ona o čovjeku s velikim Č), glazbeniku uz čije smo pjesme, ma koliko ova fraza zvučala potrošenom, rasli, veselili se i tugovali. Oliver je po mnogočemu bio netipičan. Unatoč slavi ostao je normalan, svakodnevan. Glazbu je živio, njegova je publika to osjećala i neizmjerno mu vjerovala iako je interpretirao stihove i glazbu koju su pisali drugi – istaknuo je u svom uvodniku Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista.
Urednici ovog specijala Dario Markas i Anamarija Kronast potrudili su se napraviti presjek Oliverove karijere i privatnog života, a na 132 stranice pronaći ćete dosad nikada viđene fotografije i brojne nepoznate i zanimljive priče o Oliveru koje su nam ispričali njegovi brojni suradnici i prijatelji. U tri poglavlja naslovljena Ča je život vengo fantažija, Živio je glazbu i Kozmički Dalmatinac naši autori upoznat će vas s Oliverovim djetinjstvom u Veloj Luci, njegovim prvim nastupima na Splitskom festivalu, upoznavanju sa suprugom Vesnom u njezinu Dubrovniku, plodonosnoj suradnji sa Zdenkom Runjićem te Zlatanom Stipišićem Gibonnijem, nastupima na svjetskim pozornicama, njegovu pratećem bendu Dupini koji su mu bili druga obitelj...
Posebno su emotivna prisjećanja članova Dupina, Tomislava Mrduljaša, Zorice Kondže, Ante Gele i Vinka Barčota na njihova dragog prijatelja Olivera.
Vinko Barčot i Oliver imali su dvije zajedničke ljubavi: glazbu i more i brojne su priče i anegdote u kojima su njih dvoje glavni akteri, a priznao nam je Vinko kako je Oliver volio zaigrati i na karte, a bio je poprilično strastven u toj igri i nije volio gubiti.
– ‘Ajme, kako je Oliver padao u vatru kada su gubili, sve je iskrilo, mislio sam sad će se pobiti, ali kada partija završi, sve bi se smirilo – uz smijeh kaže Barčot. Ne skriva koliko mu nedostaju druženja i zezancije s dragim prijateljem.
– Ja sad napravim pjesmu, pošaljem mailom i uopće ne idem u Split, a prije je to bio mali ritual i to mi danas nedostaje. Prije, kada bismo dogovorili snimanje, ja bih otišao u Split, dogovorili bismo studio, došli bi Oliver i Tomo Mrduljaš. Uvijek bi to bila veselica, bilo da smo išli k nekome ili da smo izašli na nekakvu večeru ili druženje koje bi po trajalo i cijelu noć. Eto, to mi fali! – priznaje Vinko, a u specijalu posvećenom Oliveru pročitajte i kako su izgledali njihovi odlasci u ribe, što se dogodilo tijekom jedne nevere na moru i kako je ribanje zapravo kumovalo i njihovoj glazbenoj suradnji. O Oliverovu glazbenom talentu svjedoče oni koji su ga upoznali još kao tinejdžera, a među njima je i Mate Carić koji je među prvima zapazio Oliverov talent.
– Genijalac. Oliver je mogao sve. Ja bih na neki stari magnetofon skinuo noću pjesmu s Radio Luksemburga ili neke druge postaje, jednoj profesorici dao u jutro da nam prevede tekst i odnio ga Oliveru. On bi sjeo za klavir i navečer bismo nastupali u podrumima Dioklecijanove palače – prisjeća se saksofonist i klarinetist Carić, koji već godinama živi u Kaliforniji, a inače je bio član postave Dupina dok su surađivali s Oliverom.
Poznati gitarist, producent i aranžer Ante Gelo bio je blizak Oliverov suradnik, a dok ste ih gledali zajedno na pozornici, imali ste dojam da su to dvije glazbeno srodne duše. Ante Gelo nam je otkrio kakav je Oliver bio iza pozornice i kako je bilo s njim dijeliti pozornicu Carnegie Halla u New Yorku, Sydney Opera Housea u Sydneyu, Royal Albert Halla u Londonu, Konzerthausa u Beču, ali dočarao nam je i kako su spontano nastajali njihovi koncerti na otočiću Melita, na otoku Mljetu... Svaka od priča ispričanih u ova tri poglavlja o Oliverovu životu praćena je i fotografijama koje javnost dosad nije vidjela, a koje nam otkrivaju kako mu je, uz obitelj, glazba bila najveća ljubav.
Složili su se s tim svi naši sugovornici, baš kao što su se složili i s činjenicom da su slava i popularnost Oliveru bile nepoznanica i da nikada nije imao kalkulacije kada je glazba posrijedi jer je za glazbu živio.
– Malo je ljudi koji mogu istom jakom emocijom prenijeti i tekst i svirati. Bio je glazba u ljudskom obliku. Jako mi nedostaje, ljutita sam kad ga čujem na radiju. Mislim si: “Di si, čovječe? Fališ!” – opisuje nam Zorica Kondža, koja je s Oliverom puno puta nastupala i u ovom specijalu posvećenom Dragojeviću prisjetila se dragih trenutaka provedenih s njim. Olivera svi znaju kao čovjeka od riječi koji je čvrsto odlučio da nikada neće nastupati u Srbiji i tu riječ nije pogazio. Tijekom svojih nastupa u BiH 2013. Oliver je, govoreći o razlozima zašto nije poslije rata htio nastupati u Srbiji, rekao da ne želi sam sebe prevariti.
– Postoji rečenica: ‘Nikad ne reci nikad’, ali čini mi se da neke stvari koje sam zacrtao u životu nisam nikad iznevjerio – rekao je tada Oliver.
Na raskošne 132 stranice pročitajte i kako je nastala pjesma “Galeb i ja”, koju publika i žiri Splitskog festivala nisu baš prihvatili na prvu, ali ta je pjesma odredila Oliverov put, pročitajte i koje je pjesme Oliver volio slušati, kako se rodila ljubav prema jazzu... Specijal o Oliveru od sutra potražite na svim kioscima po cijeni od 25 kuna, a osim tri specijala iz edicije Biografije slavnih, u kojima vam uz Olivera donosimo i priče o Miši Kovaču i Miroslavu Ćiri Blaževiću, u prodaji su i specijali “Hrvati i Amerika” te “Hrvati u partizanima”.
Oliver Dragojević se rodio u Splitu, cijeli život je živio u Splitu, na kraju je preminuo u Splitu. Oliver je definitvno najveći Splićanin koji je ikada postojao, ponos grada, a grad mu nije dao ni ulicu, ni spomenik, ništa, kao da nikada nije postojao. Stvarno da se izbljuješ na ove političare, mladima će trebati 50 godina da poprave svu štetu koju su napravili, dno dna.