U zagrebačkom gostovanju Danske kod Hrvatske nastupio je i 30-godišnji veznjak Christian Eriksen za kojeg sada znaju i oni koji nisu nogometni fanovi i koji nisu imali predožbu o tome koliko je to kvalitetan nogometaš. A dodatno poznatim, nažalost, učinio ga je srčani incident za vrijeme utakmice protiv Finske na prošloljetnom Prvenstvu Europe, u lipnju prošle godine, kojeg je, srećom, preživio.
U trenutku kada je trebao primiti loptu dodanu iz auta, Eriksen se srušio za što će se kasnije ustanoviti da je riječ o srčanom zastoju. Premda se tada činilo da bi danskom reprezentativcu najbolje bilo da se umirovi (što su činili sportaši i s manjim rizikom od njegova) on se na travnjak vratio za desetak mjeseci. I to zahvaljujući dosegu moderne medicinske znanosti i ugrađenom implatabilnom kardioverter-defibrilatoru.
O tome smo, jutro nakon Eriksonove maksimirske golčine u mreži hrvatske reprezentacije, popričali sa prof. dr. sc. Draganom Primorcem, uglednim genetičarem i ravnateljem Specijalne bolnice Sveta Katarina te predsjednikom Zdravstvene komisije Hrvatskog nogometnog saveza koji je na temu iznenadnih srčanih smrti održao predavanje za medicinskom simpoziju "Pokaži srce".
- Eriksenov povratak nogometu predstavlja golemi iskorak medicine jer on se mogao vratiti normalnim sportskim aktivnostima i može se osjećati sigurnijim od kolega koji imaju obiteljsku i osobnu kardiološku anamnezu a nisu se genetski testirali i napravili detaljan kardiološki pregeld. Jer, kod njega je sada vrlo jasna situacija i ne može mu se dogoditi pojavnost nekontrolirane tahikardija ili fibrilacija bez da se ugradbeni kardioverter defibrilator ne uključi. Netko će reći da tu još uvijek postoji mogućnost da ga netko snažno pogodi u to mjesto uređaja što može dovesti do njegova oštećenja no ona je vrlo mala, baš kao i ona da nemate ugrađeni defibrilator, ako bi vas netko udario snažno laktom u predjelu srca što može stvoriti nepredvidljive komplikacije uključujući i srčani arest - ustvrdio je, za vrijeme zagrebačkog medicinskog simpozija "Pokaži srce", profesor Primorac.
A Specijalna bolnica Sveta Katarina, ustanova koju profesor Primorac predvodi, bila je spremna uključiti se i Eriksenov oporavak no on tada za tim nije posegnuo.
- Mi smo njemu putem Hrvatskog nogometnog saveza ponudili da kod nas napravi obiteljsku analizu, na 294 gena povezanih sa stanjima koja mogu dovesti do iznenadne srčane smrti, no on je to učinio u Danskoj, prema mojim informacijama analizirajući daleko manji broj gena od onih koje mi promatramo. No, on sada zna gdje može napraviti dodatne analize budu li potrebne kako njemu tako i njegovoj obitelji. I ne samo to nego i da zatvorimo cijeli krug zahvaljujući vrhunskim hrvatskim kardiolozima. A ovo što mi radimo jedan je od najboljih načina kako da pozicioniramo Hrvatsku na sam svjetski vrh. Naš model smo nedavno objavili i u znanstvenom časopisu "Frontiers of medicine".
A profesor Primorac upravo često spominje kolege koji su zajedno s njim nedavno objavili znanstveni rad u znanstvenom časopisu Frontiers in medicine, gdje je prikazan slučaj integracije genetike i kardiologije vezano uz prevenciju iznenadne srčane smrti.
- U radu u kojem smo prikazali slučaj obitelji u kojoj je više osoba umrlo od iznenadne srčane smrti obradili smo cjelovit model gdje genetika i kardilogija daju optimalno rješenje za članove te obitelji. Rad je objavio moj tim iz Specijalne bolnice Sv. Katarina u suradnji s našim vrhunskim kardiolozima: profesorima Manolom, Šikić, Miratom, doc. Radeljićem, dr.sc. Ćatić, ali i ponajboljim njemačkim kardiologom prof. Brachmannom te nizom američkih kolega.
Da je budućnost hrvatskog zdravstva i u suradnji javnih i privatnih ustanova sjajan je primjer kooperacija Specijalne bolnice Sv. Katarina i KB Dubrava u kojoj simbiozi su profesor Primorac i profesor Manola prikazali slučaj pacijenta kojem ste nedavno dijagnosticirali mutaciju te napravili terapeutski postupak. O tome je i sam pacijent svjedočio.
- Kod pacijenta je u Specijalnoj bolnici Sv. Katarina utvrđeno postojanje mutacije na genu SCN5A koji je doveo do Brugadina sindroma, genetske bolesti koju karakterizira abnormalna električna aktivnost unutar srca te povećana incidencija iznenadne srčane smrti. Budući da je u obitelji pacijenta niz članova obitelji umrlo od iznenadne srčane smrti, odlučio se za ugradbeni kardioverter defibrilator, a zahvat je napravio vrhunski tim kardiologa u KB Dubrava, predvođen prof. Manolom. Zanimljivost je da smo kratak članak o ovom slučaju obajavili tijekom nedavnog ISABS-ova kongresa u čijem su radu sudjelovali i nobelovci, a na radu je uz nas autor i kolega Brugada po kojem je sindrom i nazvan - kazao je prof. dr. sc. Primorac.