Iako i naš Stožer civilne zaštite, baš kao i slični stožeri u većini drugih zemalja, svakodnevno bombardira javnost brojem novozaraženih, njemački stručnjaci upozoravaju kako to nije dovoljno te da moramo poznavati još najmanje šest drugih pokazatelja kako bismo shvatili pandemiju i brzinu širenja virusa.
Ključna je R vrijednost
Prvi od tih parametara, kako za njemački Focus objašnjavaju infektolog Christoph Spinner, virolog Friedemann Weber i statističarka Katharina Schüller, odnosi se na učestalost novih infekcija u posljednjih sedam dana na 100 tisuća stanovnika. Naime, apsolutni broj infekcija valja staviti u odnos prema broju stanovnika nekog grada ili okruga jer u protivnom on nema puno smisla, a taj se broj izračunava tako da se ukupan broj novozaraženih u proteklih sedam dana podijeli s brojem stanovnika, a rezultat se onda pomnoži sa 100 tisuća.
Drugi je parametar broj reprodukcija, odnosno R-vrijednost. Riječ je o jednom od ključnih parametara za procjenu brzine širenja virusa i on pokazuje koliko zaražena osoba u prosjeku zarazi drugih osoba. Ako je reprodukcijski broj veći od 1 (u Njemačkoj je trenutačno 1,2), onda svaki zaraženi zarazi više od jedne osobe, što znači da se virus širi. U protivnom pandemija se smanjuje.
VIDEO Ministar Beroš osvrnuo se na nove rekordne brojke: "Virus ulazi u zdravstveni sustav, prijeti na sve strane. Vrijeme je da uzmemo stvar u svoje ruke."
Treći parametar predstavlja broj neprijavljenih i neotkrivenih infekcija, što znači da oko nas postoje ljudi koji su zaraženi koronavirusom, ali toga nisu svjesni i oni se ne spominju u zdravstvenim evidencijama. Iako stručnjaci vjeruju da je takvih zbog sve opsežnijeg testiranja sve manje, pretpostavlja se kako je broj neprijavljenih slučajeva u Njemačkoj oko 3, što znači da bi zaraženih moglo biti triput više od službenih brojeva, dok je na početku pandemije taj broj iznosio čak 10.
Četvrti pokazatelj je broj pozitivnih u odnosu na broj testiranih. Povećavanjem broja testiranja povećava se i broj otkrivenih zaraza. Međutim, njemački stručnjaci upozoravaju kako postotak pozitivnih u odnosu na testirane pokazuje kako se više ne povećava samo broj testova, nego i udio pozitivnih testova, odnosno da porast broja pozitivnih ne odražava samo povećan broj testiranih. Drugim riječima, povećava se broj inficiranih, što se ne može pripisati samo većem broju te stova. Ako je stopa pozitivnih manja od pet posto, to znači da je pandemija pod nadzorom. U Njemačkoj je ta stopa 1,64 posto, u Nizozemskoj gotovo 14 posto, a u Hrvatskoj, prema ovotjednom izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 8,7 posto.
Peti parametar govori o popunjenosti jedinica intenzivne njege. Valja uzeti u obzir koliko je kreveta za intenzivnu njegu trenutačno dostupno i koliko ih je zauzeto. I naravno, što je taj broj niži, to bolje, jer to svjedoči o niskoj opterećenosti zdravstvenog sustava. Međutim, trenutačna situacija s pandemijom, kako u Njemačkoj tako i u većini europskih zemalja, pa i u Hrvatskoj, svjedoči o tome da bi se slobodne jedinica intenzivne njege mogle početi brzo smanjivati.
Kreveti i respiratori
Šesti je pokazatelj tzv. faktor disperzije, odnosno K-vrijednost, koji pokazuje koliko je zaraženih odgovorno za širenje zaraze. Za razliku od R-vrijednosti, koja pokazuje koliko jedna osoba prosječno zarazi drugih osoba, K-faktor otkriva obrazac kojim se virus širi. Ako je K-faktor jedan ili više, to znači da se virus širi ravnomjerno, a ako je niži od jedan, to znači da se bolest širi u klasterima, odnosno da je infekcija posljedica malog broja zaraženih ljudi. U ovom trenutku još nije jasno koliki je zapravo faktor disperzije u ovoj pandemiji. Jedna nedavna studija govori da bi on mogao biti samo 0,1 posto, što znači da je samo 10 posto zaraženih odgovorno za 80 posto infekcija, a to potvrđuje teze o “superširiteljima” koji su odgovorni za širenje zaraze.
Ovim pokazateljima, kako bismo shvatili epidemiološku situaciju, valjalo bi svakako dodati i dnevni broj ljudi na respiratorima u odnosu na ukupan broj raspoloživih respiratora, što također svjedoči o opterećenosti zdravstvenog sustava, ali i dnevni broj umrlih od koronavirusa, koji pak govori o ozbiljnosti i opasnosti pandemije.
Čuvajte se jer tko sad ne umre, živjet će do kraja života