Zemlja je u velikoj opasnosti od sudara s asteroidom. Ali ne do 22. stoljeća. Tako otprilike glasi naslov u jednom od prošlotjednih izdanja The New York Timesa u kojem se govori o asteroidu Bennu koji je zapravo stijena otprilike velika kao Empire State Building, zaštitni znak najvećega američkoga grada, sjedišta spomenutih velikih novina. Zna se da NASA pobliže istražuje taj asteroid sondom OSIRIS-REx.
Sonda došla na asteroid
Na konferenciji za novinare prošle srijede NASA-ini znanstvenici rekli su da postoji mogućnost 1:1750 da Bennu udari u Zemlju otprilike do 2300. godine. A taj se omjer malo i smanjio jer je prijašnji izračun govorio da su izgledi za udar 1:2700 do 2200. godine.
– Ne radi se o nekakvoj znatnijoj promjeni. Manje sam zabrinut zbog Bennua nego što sam bio. Mogućnost za udar ostaje doista vrlo mala – rekao je Davide Farnocchia, znanstvenik u NASA-inu laboratoriju Jet Propulsion smještenom u Kaliforniji. Bennuova putanja detaljno je proučena i sada se zna da sudara sa Zemljom u ovom stoljeću neće biti. No, malo veća opasnost prijetit će 2135. godine kada će Bennu za dlaku promašiti Zemlju. Dakako, u svemirskim relacijama “za dlaku” jer će pokraj Zemlje proći na udaljenosti od 200.000 kilometara, što odgovara otprilike polovici udaljenosti između Zemlje i Mjeseca.
No, o svemu tome raspravlja se zbog jednog drugog fenomena, a to je fenomen pri kojem će Zemljina gravitacija poslužiti Bennuu kao praćka, pri čemu će doći do korekcije putanje, nakon čega bi pedesetak godina kasnije Bennu doista i mogao udariti o Zemlju. NASA-ini znanstvenici izračunali su čak i točan datum kada bi se to moglo dogoditi – 24. rujna 2182., kada vjerojatnost udara znatno raste, no opet ne toliko da udar bude izvjestan.
Vjerojatnost da na taj datum bude sudnji dan uzrokovan sudarom asteroida i Zemlje iznosit će tada 0,037 posto. Ako do toga i dođe, ne bi to značilo i kraj za sve na Zemlji. Iako je Bennu širok 500 metara a visok poput Empire State Buildinga, ta masa nije dovoljna da potpuno uništi život na Zemlji, no u svakom bi slučaju izazvala goleme štete i razaranja.
– Možemo procijeniti da bi od pada tog asteroida krater mogao biti 10 do 20 puta veći od samog asteroida. Znači, tijelo široko pola kilometra udarom bi napravilo krater promjera najmanje pet kilometara. Ali, površina potpunog uništenja bila bi znatno šira od toga, oko stotinu puta veća. Kada bi Bennu udario u istočnu obalu SAD-a napravio bi goleme štete u saveznim državama u tom dijelu zemlje – rekao je Lindley Johnson, NASA-in službenik za planetarnu obranu.
OSIRIS-REx napustio je Bennu prije oko tri mjeseca te se sada vraća na Zemlju s uzorcima stijena i prašine prikupljenima na asteroidu koje će znanstvenici NASA-e detaljno istraživati. U međuvremenu se zahvaljujući toj misiji mogu izračunavati vjerojatnosti udara Bennua o Zemlju.
Sadrži molekule ugljika?
Kada je sonda OSIRIS-REx bila u Bennuovoj orbiti bilo je moguće točno utvrditi putanju tog asteroida i tako napraviti procjene udara o Zemlju. I zato su sada proračuni 20 puta točniji. Kao i kod drugih misija, Bennu je odabran je se vjeruje da na njemu ima molekula ugljika, odnosno postoji mogućnost da se dođe do još saznanja o postanku života na Zemlji. Drugi je razlog to što se radi o asteroidu koji je vrlo blizu Zemlji. Uočen je 1999. godine i odmah je bilo vidljivo da je potencijalno opasan za naš planet.
Pogledajte i video: Pogledajte trenutak kada je NASA-in mini helikopter poletio na Marsu!
"Bennu je odabran je se vjeruje da na njemu ima molekula ugljika, odnosno postoji mogućnost da se dođe do još saznanja o postanku života na Zemlji" - Još saznanja? Pa vi apsolutno nemate blage veze kako bi moglo do spontane pojave života na Zemlji. Ako ste prije 150 godina bili na 0 sa znanjem, te nadom da ćete u međuvremeno doći do 100, danas ste na poziciji -100, bez ikakve nadeda ćete doći i do nule. Tko danas vjeruje u abiogenezu, taj nema blage veze o ničemu.