Više od 300 znanstvenika, među njima i više istaknutih hrvatskih, potpisalo je paneuropsku inicijativu za borbu protiv pandemije novog koronavirusa SARS-CoV-2. U njemu stoji kako 'u cijeloj Europi pandemija COVID-19 uzima svoj danak zarazom i stopom smrtnosti, gospodarskom krizom, psihološkim posljedicama izolacije i strahovanja za egzistenciju.
Vlade po cijeloj Europi s naporom nastoje razviti održive strategije upravljanja krizom, pored zajedničkog nastojanja za zajedničkim europskim pristupom', navodi se u priopćenju o inicijativi. Znanstvenici širom Europe sada su potpisali peticiju kojom pozivaju europske vlade da se dogovore o jasnim ciljevima, definiraju zajedničke akcije i koordiniraju svoje napore u borbi protiv pandemije.
Peticiju je pokrenula fizičarka Viola Priesemann s Instituta za dinamiku i samoorganizaciju Max Planck iz Göttingena, a sada je objavio poznati časopis The Lancet. Jedan je od potpisnika i naš ugledni znanstvenik prof. dr. sc. Ivan Đikić sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu zajedno sa svojim kolegama iz IBC2 grupe na sveučilištu te njezinim voditeljem Christianom Munchom.
– Zaista se nadam da će ovo biti poziv na uzbunu. Vrlo je tužno vidjeti koliko brzo europska ideja počinje propadati suočena s krizom, rekao je naš znanstvenik. Rekao nam je i kako je ovo je zajednički pokušaj znanstvenika u Europi da ukažu na važnost pravovremenih mjera i fokusiranja na točne znanstvene podatke.
- Najvažnije poruke su da se treba brzo smanjiti broj zaraženih jer se na taj način spašavaju životi, radna mjesta i ekonomije. Daju se i konkretni savjeti, točni brojevi i mjere kako to postići u cijeloj Europi. Ujedinjavanje mjera i sinkronizacija djelovanja izbjeći će ping pong efekt između zemalja EU. Posebno je važno imati konkretan cilj, a to je smanjivanje broja zaraženih ispod 10 novozaraženih na milijun stanovnika najkasnije do proljeća što su neke zemlje EU već sada dostigle. Jako mi je drago da su se u vrlo kratkom vremen potpisali znanstvenici iz svih zemalja EU uključujući i Hrvatsku - kolege Jonjić, Kolarić, Car i Čičin-Šain i drugi. Nadam se da će političari u Europi primijeniti ove savjete i konkretne mjere te omogućiti da zajedničkim djelovanjem granice među EU zemaljama mogu ostati otvorene usprkos ovoj ozbiljnoj krizi, kazao je dr. Đikić.
Osim Đikića peticiju su potpisali i drugi naši istaknuti znanstvenici poput prof. dr. sc. Stipana Jonjića s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Roka Čivljaka iz Zarazne bolnice Dr. Fran Mihaljević, prof. dr. sc. Branka Kolarića s NZJZ Andrija Štampar, prof. dr. sc. Luke Čičin-Šaina iz Helmholtz centra za infektivna istraživanja u Braunschweigu, prof. dr. sc. Josipa Cara s Imperial College of London, dr. sc. Lucije Klarić sa Sveučilišta u Edinburghu.
Peticija sadrži i jasne preporuke europskim vladama kako suzbiti pandemiju. Manji broj zaraženih spašava živote, radna mjesta i tvrtke, kontrola zaraze učinkovitija je kod manjih brojeva, praćenje kontakata i karantena nisu održivi kod visoke prevalencije (ovdje se navodi kako u tom slučaju dolazi do smanjenja trenutno sposobne radne snage), postizanje imuniteta krda nije opcija, planiranje u pandemiji jest moguće, poruke su inicijative. Predlaže se i strategija s tri temeljna elementa.
Prvo treba smanjiti broj pozitivnih. Cilj je postići brojku od 10 novih slučajeva COVID-19 ili manje na milijun ljudi dnevno. Ovaj je cilj već postignut u mnogim zemljama, a najkasnije do proljeća može se ponovno postići u cijeloj Europi, navodi se.
- Poduzmite čvrstu akciju kako biste brzo smanjili brojeve predmeta. Snažne intervencije pokazale su se učinkovitima i uravnotežuju brzo postizanje malog broja slučajeva s negativnim utjecajem intervencija na mentalno zdravlje i gospodarstvo, preporuka je inicijative. Da bi se izbjegao ping-pong efekt uvozom i ponovnim uvozom infekcija novim koronavirusom SARS-CoV-2, smanjenje bi trebalo sinkronizirati u svim europskim zemljama i započeti što je prije moguće. Ova sinkronizacija omogućit će europskim granicama da ostanu otvorene.
Brojeve treba držati niskima, druga je preporuka. Na malim brojevima slučajeva mjere se mogu ublažiti, ali to treba pažljivo nadgledati. Ciljane mjere ublažavanja, poput nošenja maski, higijene, regulacije kontakata i TTIS-a, nastavit će se i poboljšavati. Čak i ako je broj slučajeva nizak, trebala bi biti uspostavljena strategija kontrolnih ispitivanja (od najmanje 300 testova na milijun ljudi dnevno) koja pokriva najvažnije rizične skupine stanovništva kako bi se na vrijeme mogao otkriti porast broja slučajeva. Lokalna izbijanja zahtijevaju brzu i rigoroznu reakciju, uključujući ograničenja putovanja, ciljano testiranje i moguće regionalne blokade, kako bi se postiglo brzo smanjenje prevalencije.
Kao treću mjeru preporučuje se razviti dugoročnu zajedničku viziju. Treba izraditi kontekstualne regionalne i nacionalne akcijske planove kao i ciljeve na europskoj razini, ovisno o prevalenciji COVID-19. Isto tako, potrebno je razviti strategije za eliminaciju, probir, cijepljenje, zaštitu visoko rizičnih i podršku onima koji su najviše pogođeni pandemijom COVID-19.
Ključno je jasno priopćiti prednost niske učestalosti SARS-CoV-2. Uspjeh ovih mjera presudno ovisi o suradnji i uključenosti javnosti. Dokazivanje ekonomskih i socijalnih koristi smanjenja broja slučajeva, ako se jasno priopći, uvelike će potaknuti javnu suradnju, navodi se u inicijativi.
VIDEO: Stožer predstavio nove mjere: Zabranjuje se napuštanje mjesta boravišta i prebivališta do 8. siječnja.
Uh, 300 strašno pametnih.Kako se toga nisu sjetili u veljači ove godine?