No pasaran

'Ako Trump želi reprizu Vijetnama, neka intervenira. Venezuela će za njih biti groblje'

Foto: Reuters/PIXSELL
Venezuela
Foto: Reuters/PIXSELL
Venezuela
Foto: Reuters/PIXSELL
Venezuela
01.04.2019.
u 20:14
"Problem je i kibernetički napad SAD-a na naš elektrosustav koji je 7. ožujka zemlju ostavio u mraku četiri dana, što je utjecalo na opskrbu, bolnice i komunikacije"
Pogledaj originalni članak

Ako Donald Trump želi reprizu Vijetnama, neka vojno intervenira u Venezueli. Venezuela će za njih biti groblje jer Venezuela nije ni Irak ni Libija – kazao je ekskluzivno za Večernji list pomoćnik ministra vanjskih poslova Venezuele Tulio Virguez naglašavajući kako će “Donald Trump Bijelu kuću “umrljati krvlju” ako nastavi svoju “strategiju promicanja državnog udara kojim bi zbacio predsjednika Maduru”.

– Venezuela uopće nije sama, Kina i Rusija, koje su stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, već izražavaju zabrinutost zbog američke vojne intervencije u Venezueli i pružaju njihovu podršku. Kina i Rusija imaju golema ulaganja i interese u Venezueli. SAD može pokušati stvoriti sukob preko svojih savezničkih zemalja na granici s Venezuelom, ali neće uspjeti jer će uz venezuelski narod i vojsku koji će se suprotstaviti svakoj agresiji biti i naši saveznici – kazao je Tulio. Da je situacija ozbiljna te da su mogući svi ratni scenariji, dokazuje i dolazak dvaju ruskih aviona, “Antonov” An-124 i “Iljušin” Il-76, koji su sletjeli 23. ožujka u zračnu luku Caracas s ruskim vojnicima i 35 tona tereta.

Foto: Reuters/PIXSELL
Venezuela

– Ne znam zašto se digla tolika prašina zbog dolaska ruskih vojnika u Venezuelu? Ruski su vojnici stigli u Venezuelu u skladu s vojno-tehničkim sporazumom koji su potpisale vlade u Moskvi i Caracasu u svibnju 2001. godine – kazao je Tulio napominjući kako Rusija surađuje s Venezuelom u skladu s ustavom te države i u zakonskom okviru. Dođe li do bilo kakve vojne intervencije u Venezueli, ta bi zemlja mogla postati nova Sirija s katastrofalnom cijenom u ljudskim životima. Dođe li do vojne intervencije, analitičari su uvjereni kako u tom slučaju ni ruska intervencija nije isključena, što dokazuju i vojne vježbe koje je Rusija krajem prošle godine izvela s Venezuelom. Isto tako, analitičari ne isključuju ni Kinu kao još jednog moćnog saveznika Madurova režima, ali ni Kubu.

To je bio državni udar

– Donald Trump pod svaku cijenu želi oživiti Monroevu doktrinu, američku strategiju od 1832. kojoj je cilj potpuna kontrola Washingtona nad cijelim južnoameričkim kontinentom i isključivanje europskih kolonijalnih zemalja. Washington je, do sada, intervenirao vojno i izravno oko 56 puta kako bi promijenio različite vladine sustave od samog početka dvadesetog stoljeća, ne računajući njegove višestruke pokušaje prevrata, specijalnih snaga, ekonomske i diplomatske blokade... Trump sada želi izvesti vojni i državni udar protiv venezuelske legitimne vlasti, uz vojne i ekonomske te sabotaže infrastrukture, struje i vodovodnih mreža – istaknuo je Tulio. Pomoćnika ministra vanjskih poslova Venezuele, Tulia Virgueza upitali smo o općoj situaciji danas u Venezueli s obzirom na kontradiktorne informacije. Dok režim tvrdi da sve funkcionira normalno, opozicija na čelu sa samoproglašenim predsjednikom Juanom Guaidom tvrdi da je situacija katastrofalna te da ljudi umiru od gladi i svi bježe iz zemlje.

Žestok sukob policije i prosvjednika na granici Venezuele i Kolumbije:

– Situacija je normalna i život teče normalno. Međutim, ono što nam stvara probleme je kibernetički napad SAD-a na naš nacionalni električni sustav, koji je 7. ožujka cijelu zemlju ostavio u mraku četiri dana, što je utjecalo i na opskrbu vodom, bolničke usluge i komunikacije. To se slučajno dogodilo nakon što je u zemlju stigao opozicijski vođa i samoproglašeni predsjednik Venezuele Juan Guaidó. Vlada je malo-pomalo riješila tu situaciju i objavila svoj zahtjev za pomoć u kibernetičkoj sigurnosti od vlada Kube, Irana i Rusije – govori Tulio s kojim smo imali velike poteškoće u realizaciji ovog intervjua upravo zbog nestanka električne energije i interneta.

– Vidite i sami, za vrijeme našeg razgovora ponovno se dogodio novi kibernetički napad – kazao je Tulio.

Šesnaest zemalja Europske unije, uključujući Hrvatsku, priznalo je Juana Guaidoa kao privremenog predsjednika. Prije toga isto su napravili SAD, Kanada i 11 od 14 latinoameričkih zemalja iz tzv. Skupine Lima, koje su potvrdile da podržavaju Gauidoa i mirnu promjenu vlasti na slobodnim i poštenim izborima. Međutim, Maduro ne želi ni čuti za takvu smjenu, kao ni njegovi saveznici, Rusija, Kina i Turska.

– Guaidovo proglašenje predsjednikom pokušaj je državnog udara a za sve je kriv američki imperijalizam. Svi oni očito su zainteresirani za prirodne resurse Venezuele. Samo su 54 zemlje priznale Guaidóa do sada od 193 zemlje UN-a. S druge strane, ni UN, ni Afrička unija, ni Arapska liga, ni Karipska zajednica, u čijem se sastavu nalazi 15 karipskih naroda, nisu ga priznali. Ove su zemlje priznale Guaidóa zbog pritiska SAD-a, i to se pretvorilo u neku vrstu kolektivnih sankcija protiv nas, što je naravno utjecalo na gospodarstvo kao nikad prije. SAD i Zapad čine istu pogrešku kakvu su činile sa Sirijom. Sjećate li se kada su sve te zemlje, koje su danas priznale Juana Guaidóa kao predsjednika, priznale i sirijsku opoziciju kao legitimne predstavnike sirijskog naroda? Što se dogodilo nakon osam godina ? Rat, razaranje, ubijanje, raseljenost... Assad je ostao na vlasti i sada, sve te zemlje koje su priznale opoziciju koja danas i ne postoji pokušavaju na različite načine otvoriti nove putove prema Siriji. Za razliku od Sirije, uvjeren sam, da u Venezueli neće doći do građanskog rata te da će se situacija smiriti. Jedino narod može odlučiti tko će ga voditi. Nećemo dopustiti da tu odluku donese ni Donald Trump ni bilo koji drugi čelnik EU – govori Tulio.

Sukob između SAD-a i Venezuele počeo je dolaskom na vlast socijalista Huga Chaveza 1999. U to doba on je slovio kao nova nada Latinske Amerike, a njegova pobjeda i vladanje Venezuelom, do njegove smrti 2013., imali su znatan utjecaj na Južnu Ameriku i širenje ljevičarskih ideja kontinentom. U vrijeme kada je Chavez postao predsjednik Venezuele, ta je država već bila najvažniji dobavljač nafte za tržište SAD-a. Veliki naftni prihod Chavez je trošio na kupnju ruskog oružja, i time postao najglasniji protivnik SAD-a i Izraela i na tome izgradio svoju međunarodnu reputaciju. Maduro je naslijedio pokojnog predsjednika Chaveza 2013., a za vrijeme njegova prvog mandata Venezuela je doživjela potpuni ekonomski kolaps, dok su u prosvjedima protiv njegove vlasti ubijene stotine, a gotovo milijun ljudi pobjeglo je iz upropaštene zemlje. Hiperinflacija je, prema procjeni MMF-a, prošle godine dosegnula nadrealnih 1,350.000 posto, a BDP je pao 47% od Madurova dolaska na vlast. Nestašica lijekova, hrane, struje i vode doveli su do nezapamćene humanitarne katastrofe. Tulia smo upitali koji su uzroci ove vrste siromaštva s obzirom na to da je Venezuela jedna od zemalja s najbogatijim zalihama nafte na svijetu?

– Venezuelom je rukovodila elita bijelih europskih potomaka bogatih ljudi koji su služili američkim interesima prije revolucije kada je 70% stanovništva bilo iznimno siromašno, a OPEC-ov barel nafte stajao je oko 7 dolara. Međutim, nakon što je revolucija preuzela vlast, indeksi ljudskog razvoja Venezuele promijenili su se zauvijek. Mi se nalazimo pod strogim sankcijama. Zašto oni Venezuelnci koji su pod Juanom Guaidòom ne pitaju zašto nam je Amerika nametnula sankcije? Zašto prema nama vodi ekonomski rat, a sada nam prijeti i vojnom invazijom? Sve je to zato što smo rekli da će o resursima Venezuele odlučivati njezin narod – istaknuo je Tulio dodajući. Tulio Virguez objasnio nam je i zašto je predsjednik Nicolas Maduro protiv novih predsjedničkih izbora.

Bio je medijski show

– Nije predsjednik Maduro protiv izbora. Unatoč tome što prema ustavu Venezuele njegov predsjednički mandat treba završiti ove godine, mi smo prihvatili izbore prošle godine 20. svibnja i time udovoljili zahtjevu opozicije tijekom pregovora u Dominikanskoj Republici između vlade i oporbe. Kao što znate, četiri kandidata su sudjelovala na ovim izborima, a predsjednik Nicolás Maduro ponovno je izabran sa 67,84%. SAD i zemlje EU nisu priznale rezultate tih izbora unatoč tome što su bili strani promatrači i nikakvih prijevara nije bilo – govori Tulio te objašnjava i zašto venezuelske vlasti odbijaju dopustiti da europske zemlje i SAD šalju humanitarnu pomoć venezuelskom narodu.

– Prvo, moram napomenuti kako to nije bila nikakva humanitarna pomoć. Bio je to jednostavno samo veliki medijski show. Pogledajte što se dogodilo na kamionima na venezuelsko-kolumbijskoj granici?! Na raspolaganju su videozapisi i fotografije, a kamioni su bili na kolumbijskoj strani mosta, rekli su svjetski korporativni mediji. Predsjednik Maduro pristao je primiti pomoć preko UN-a, ali to nije odgovaralo SAD-u i njegovim saveznicima. Venezuela je suverena država i ona će odlučiti kako i na koji način će primiti humanitarnu pomoć – istaknuo je Virguez.

VIDEO Što se krije u torbi koju nosi Putinov tjelohranitelj:

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 5

ST
stefj
20:57 01.04.2019.

Ah, ajde malo da vidimo i drugu stranu. Ovo je čista propaganda Madurovog režima... Inače, osim sankcija SAD-a za naftu, nema drugih sankcija, drugi im ne prodaju lijekove i hranu, jer, jednostavno, Venezuela već dugo ništa ne plaća. Tu Kina i Rusija imaju interes, daju oružje i pomoć jer očekuju veliku dobit kasnije... Kako je Guaido obećao nešto Amerikancima ako dođe na vlast, tako je Maduro obećao sve samo da ga Rusija i Kina održe na vlasti. U oba slučaja Venezuela je ostala bez upravljanja svojim resursima, pitanje je samo da li će im prijatelj biti Amerika ili Rusija... Eto, to je socijalizam - potrošiš svoje novce na ništa, pa onda potrošiš tuđe i na kraju se prodaš u bescjenje...

Avatar lip_ko_nadan
lip_ko_nadan
10:26 02.04.2019.

haha, sakrili bi se u mišije rupe i ne bi izlazili godinu dana .

DU
Deleted user
15:30 03.04.2019.

Kako je večernji smio pustit ovakav članak, zar oni ne dobivaju upute i naputke od velikog žendara,šta se smije objavit a što ne smije?