Američki studenti žive u šatorima jer ne žele plaćati skupe stanove

Studenti newyorških sveučilišta žive u šatorima!” “Studenti nemaju za skupe stanarine i spavaju po vrtovima u Brooklynu!” To su samo neki od naslova tekstova objavljenih u New York Postu te u lokalnim i sveučilišnim novinama koji su šokirali Njujorčane, ali i potaknuli raspravu kako u vremenima recesije koja trese Ameriku preživljavaju studenti.

“Stanarina” od 100 $
No ima i oduševljenih idejom trojice prijatelja – Simona Levyja, Louisa Franka i Emersona Browna koji su pioniri svojevrsnog šatorskog kampusa u New Yorku. Oni su prvi otkazali unajmljeni dvosobni stančić na Manhattanu koji su plaćali 3500 dolara te kupili vodootporne šatore, za koje je svaki izdvojio 169 dolara. Nastanili su se u vrtu prijatelja.

– Počeli smo 1. lipnja i pod šatorima ostajemo dok bude lijepo vrijeme, a nadamo se da možemo izdržati do početka studenoga. Izdvajat ćemo svaki mjesec za “stanarinu” samo sto dolara, koliko je tražio naš prijatelj za korištenje zemljišta iza njegove kuće i kupaonice. Uštedjet ćemo zajedno najmanje 30.000 dolara, a to je velik iznos – ispričao je Louis Frank razloge zamjene udobnog stana vrećom za spavanje, doslovce pod vedrim nebom.

Mladići tvrde da im roditelji mogu platiti skupe stanarine, no da oni žele biti neovisni i dokazati da su u krizi spremni žrtvovati dio svog standarda i komfora kako bi uštedjeli te upozorili na sve teže uvjete financiranja studentskog života u Americi. Na godinu, naime, tisuće studenata izdvajaju između 15 i 45 tisuća dolara samo za nastavu, uz tisuće dolara za život.

– U Brooklynu petero naših prijatelja žive u dvosobnom stanu s jednom kupaonicom, što plaćaju 2250 dolara na mjesec. Razmišljaju da nam se pridruže, ali trebalo bi imati veće zemljište jer uz nas nema više mjesta – rekao je Simon Levy, podrijetlom iz Kalifornije.

Obamino obećanje
Njegov kolega Lois iz Bostona kaže da su roditelji šokirani njihovim novim načinom života: – Moj otac ne razumije zašto želim živjeti u šatoru, ali on nije razumio ni moju želju da živim i studiram u New Yorku kad sam mogao ostati kod kuće – naglašava Lois Frank.

Dodaje kako im policija ne može braniti život u šatoru jer su smješteni na privatnom posjedu i imaju pravo korištenja sanitarnih prostorija. Priča trojice studenata obišla je Ameriku pa primaju pozive u kojima im ljudi nude pomoć, koju, kažu, ne trebaju nego žele poručiti da mladima treba više pomoći u financiranju studiranja. To je obećao i predsjednik Barack Obama.

Cijene stanarina u unajmljenim stanovima nisu ni približno drastične poput američkih, no zbog niskog standarda većina hrvatskih studenata radije bi unajmljeni stan zamijenila za sobu u studentskom domu. To i ne čudi kad se zna da cijena mjesečnog smještaja u domovima iznosi oko 115 kuna. No kreveta nedostaje jer se domovi sporo grade. U Zagrebu, primjerice, nijedan novi studentski dom nije sagrađen od Univerzijade, održane 1987. godine, te bez željenog kreveta u jeftinoj studentskoj sobi u metropoli svake godine ostane 5000 studenata. Dodatni problem je što su mnogi domovi uništeni, nerijetko se dogodi da se i strop uruši, što se pak u šatoru ne može dogoditi.