Osnovna poluga za provedbu ekonomske politike koju su na opatijskom savjetovanju ekonomista predstavili premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić povećanje je raspoloživog dohotka građana. Ono bi trebao povećati agregatnu potražnju koja bi pak trebala biti generator rasta proizvodnje za domaću potrošnju i izvoz. Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić pozdravio je taj plan rekavši kako je posrijedi politika „sukladna onome o čemu smo i mi razgovarali i što smo predlagali još prije pet-šest godina“. Jurčić je Plenkoviću dodao i jedan „amandman“: budući da potrošnja povećava i uvoz, potrebna je i snažna politika poticanja izvoza.
A dvije glavne karakteristike Plenkovićeve strategije provedbe ekonomske politike su „izgradnja okruženja“ te „korak po korak“ (tijekom četiri godine). Novi premijer kloni se, dakle, naglih i dramatičnih poteza.
Neke mu okolnosti idu u prilog, a to je u prvom redu rast realnog BDP-a od 2,7 posto u prvom polugodištu, rast industrijske proizvodnje, rast prometa u trgovini i noćenja turista, pa čak i – donedavno nezamisliv – rast obujma građevinskih radova u srpnju i kolovozu. Sve to uz pojeftinjenje energije i hrane. Uz takav rast, udjel javnoga duga u BDP-u smanjivao se sam od sebe i bez nekog napora Vlade, baš kao što je veći priljev poreznih prihoda i doprinosa sam od sebe sputavao proračunski deficit. Sada je, dakle, dobar trenutak da Vlada i poradi na spuštanju manjka proračuna opće države na razinu od 2% BDP-a, da izađe iz procedure smanjivanja prekomjernog deficita i u 2017. “barem stabilizira ‘izglede’ u kreditnom rejtingu“, kako je to oprezno rekao ministar financija Zdravko Marić. Najveći „izazov“ za Plenkovićevu Vladu bit će to što je realni rast BDP-a od 2,5% nedovoljan za plaćanje kamate na javni dug od 4,2%, koja odnosi oko 3,6% BDP-a.
Za povećanje već postignutog primarnog suficita od 1% Vlada planira „aktivirati državnu imovinu“, no takve su nade gajile i dosadašnje Vlade, uglavnom bez uspjeha.
>> 'Poduzet ćemo sve da dođe do konsenzusa pri usvajanju porezne reforme'