Nakon izjava vodećih državnika članica EU o stanju u Afganistanu očit je zaokret u migracijskoj politici, iskazan u formulacijama da im je prioritet evakuacija vlastitih državljana, te Afganistanaca i njihovih obitelji koji su radili za zapadne tvrtke ili pomogali njihovim vojnim snagama. Za ostale afganistanske izbjeglice Europska unija najavljuje pomoć za zbrinjavanje u susjednim zemljama Afganistanu.
I Hrvatska, koja je za tražitelje azila tranzitna zemlja, ide u tom smjeru jer je iz Vlade rečeno da ćemo primiti 20 Afganistanaca koji su radili za hrvatske snage i da je politika Europe zaštita vanjskih granica EU. EU ne želi ponavljanje velikog migrantskog vala iz 2015., a iz Grčke je poručeno da oni više neće biti vrata za izbjeglice i migrante koji bi mogli pokušati doći u EU. U Hrvatskoj je na dan 18. kolovoza prema podacima MUP-a evidentirano 1529 tražitelja međunarodne zaštite, koja obuhvaća azil i suspsidijarnu zaštitu. Najčešći tražitelji azila i supsidijarne zaštite u Hrvatskoj su lani i ove godine bili iz Afganistana, Iraka, Irana, Turske i Sirije. Od 1208 zahtjeva za azilom u prvih pola godine više od polovice ih otpada na Afganistan (692), slijedi Irak (116), Iran (105), Turska (66) Sirija (60), Pakistan (37). Iz MUP-a napominju da se - zbog velikog broja tražitelja međunarodne zaštite koji samovoljno napuštaju Prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite, odnosno Hrvatsku, prije okončanja postupka te zloupotrebljavaju sustav međunarodne zaštite - najveći broj izvršnih odluka o zahtjevima za međunarodnu zaštitu odnosi na obustave postupka. Tako je lani postupak obustavljen za 82% tražitelja međunarodne zaštite koji su napustili Hrvatsku, a ove godine za njih 47 %.
Dvostruko više muškaraca
No, kad je riječ o osobama kojima je u Hrvatskoj najčešće odobravan azil i suspsidijarna zaštita i kojih je sada oko 1000 na prvom mjestu su Sirijci. Tako je azil odobren za 457 državljana Sirije te za još njih 84 supsidijarna zaštita. Među pet država čijim je državljanima u Hrvatskoj najčešće odobravan azil su nakon Sirije državljani Iraka (109), Afganistana (39), Irana (38) , Turske (26), dok je supsidijarna zaštita najčešće odobravana državljanima Sirije (84), Afganistana (17), Somalije (15). Iz MUP-a ističu da nije moguće dati precizan broj osoba kojima je odobrena međunaradna zaštita i koji trenutno ovdje žive jer on varira na dnevnoj razini zato što ljudi imaju pravo slobode kretanja s putovnicom, što im omogućava i napuštanje Hrvatske ako žele. Među osobama kojima je do 30. lipnja 2021. odobren azil i suspsidijarna zaštita skoro dvostruko više je muškaraca nego žena, a najviše njih u dobi od 18 do 34 godine, zatim slijede maloljetni dječaci. Čak 70 % azilanata (689 osoba) i osoba sa supsidijarnom zaštitom na dan 18. kolovoza imalo je prijavljeno prebivalište u Gradu Zagrebu. Čudi što u Istarskoj županiji prebivalište ima tek 11 osoba s međunarodnom zaštitom, a u Primorsko – goranskoj njih 4, time više što se taj dio zemlje smatra liberalnijim od ostatka, pa bi bi bilo logično da je tamo azilanata više i zbog lakše integracije. Nakon Zagreba najviše osoba s međunarodnom zaštitom živi na području Sisačko-moslavačke županije (94), Karlovačke (45 ), Zadarske (42), Brodsko-posavske (41), Zagrebačke (39), a najmanje ih je uz Istarsku i Promorsko-goransku županiju u Splitsko-dalmatinskoj (10) Požeško-slavonskoj (8), Virovitičko-podravskoj (4), Osječko-baranjskoj (2), te Bjelovarsko-bilogorskoj i Varaždinskoj po jedna osoba.
– Postojeći podaci pokazuju da izbjeglicama i migrantima odredište nije Hrvatska nego druge zemlje EU. Ali razmještaj ljudi kojima je odobren azil u Hrvatskoj i koji ovdje žive nije logičan jer bi ih trebalo rasporediti ravnomjerno po cijeloj zemlji i više u prostore u kojima je radne snage manje. Primjerice, jedna Danska ima razrađenu migracijsku politiku s preciznim i jasno definiranim obvezama države prema migrantima koje su primili te obvezama migranata prema državi. Kod njih država određuje u koje će prostore smjestiti azilante i tu nema biranja. No, istina je i da većinu azilanata zanima glavni grad države u koji su došli, pa ne čudi i što ih je najviše u Zagrebu – govori demograf dr. sc. Stjepan Šterc. Kad je riječ o stanju u Afganistanu smatra da su tamo sada najugroženije žene i djece. Što se tiče politike EU zaključuje:
– Bez obzira na pritisak izbjeglica i migranata vodeće države se priklanjaju selektivnoj imigracijskoj politici što znači da povlače i prihvaćaju ljude koji su im pomagali u toj zemlji ili radili za njihove tvrtke u Afganistanu, a za ostale ističu da će im pomoći u zbrinjavanju u susjednim zemljama. Grčka više ne želi biti hot – spot.
Pritisak će trajati stalno
– Ali nije to tako jednostavna priča za EU jer te susjedne zemlje Afganistanu same odlučuju koliko će primiti izbjeglica. Procjene su da bi iz Afganistana moglo biti i 3, 4 milijuna ljudi koji će željeti ući u EU. Očekuje se migrantski val koji neće biti tako mali, a usto migracijski potencijal s Bliskog istoka se procjenjuje na oko 20, 30 milijuna ljudi, stoga će migracije biti konstanta i trajat će taj stalni pritisak prema EU s obzirom na neuređenost tih društava. Zato je danas migracijska priča jedna od ključnih u EU – zaključuje Šterc. Vrijeme će pokazati kakav će joj biti kraj.
VIDEO Whatsapp pokušava blokirati talibane: 'Dužni smo poštivati zakone o američkim sankcijama'
Naselimo 20 milijuna Afganistanaca, Sirijaca, Nigerijaca u RH, i neka oni budu vecina, a nama neka u Saboru daju tri mjesta manjinska uz SDSS