Financijska kriza koja je eskalirala potkraj prošle godine nastavit će
se u punoj pojavnosti u 2009. godini, a nažalost osjećat će je najširi
krug građana počevši od smanjenja poslova do povećanja bankarskih
kamatnih stopa. Povećanje kamata na kredite jedan je od najbolnijih
udara za građane, ali i gospodarstvo, a postavlja se pitanje je li to
bilo nužno.
Sve što se događa oko financijskog sektora automatski ima odjek na
realni sektor gospodarstva i življenja. Sve važnije banke u zemlji su
već povećale kamatne stope između dva i četiri postotna poena.
Banke se brane kako su morale posegnuti za nepopularnom mjerom i
podizanjem kamatnih stopa, dok pak građani i gospodarstvo negoduju. U
prošloj godini prvi su s rastom kamatnih stopa krenuli Raiffeisen,
zatim Hypo i Volksbank, a posljednja u ovom mjesecu je to napravila
Unicredit grupacija, ali ipak manje od ostalih.
Razlozi poskupljenja
Kako doznaje Večernjak, banke koje su već u prošloj godini korigirale
kamate, gotovo će posegnuti za novim korekcijama. Doći će, prema
Večernjakovim informacijama, do rasta kamata između 1 i 1,5 posto, a
prognoze u srednjoročnom razdoblju su još manje optimistične.
Rast kamata prema najavama treba se dogoditi na sva vrste kredita,
počevši od nenamjenskih, do stambenih ili pak robnih. Kada se
analiziraju krediti koje banke nude građanima, ali i tvrtkama, vrlo su
male međusobne razlike, no u načelu Unicredit Bank i unatoč rastu ima
najniže kamatne stope na stambene i nenamjenske kredite. S druge pak
strane Raiffeisen prednjači u autokreditiranju, a Volksbank u
potrošačkome kreditiranju.
Nelojalna konkurencija
Dva su razloga dovela do odluka banaka za povećanjem kamata na kredite.
Prvi je vezan još uz zbivanja iz listopada prošle godine kada su se
građani BiH u panici i s reminiscencijom na prijeratna, ali i neka loša
svježa iskustva (gašenje Hercegovačke banke) odlučili povući veliki
iznos depozita iz banaka u BiH. Taj šok je skoro doveo pojedine banke u
situaciju da nemaju gotovinu za isplate depozitarima.
Zbog toga se povjerenje depozitara pokušalo povratiti stimulacijama s
podizanjem kamatnih stopa na depozite. Iako je prvotno imalo pozitivan
učinak, posljednjih mjeseci se to potvrđuje kao rad u korist vlastite
štete budući je automatski došlo do povećanja i cijene kredita zbog
čega je došlo do smanjenja plasmana.
“Banke se utrkuju u privlačenju depozita i podižu kamatne stope. To je
dakako rezultat toga što nedostaju sredstva i iz inozemstva za kreditne
plasmane”, ističe direktor Agencije ze bankarstvo Federacije BiH Zlatko
Barš.
Drugi negativan učinak na rast kamatnih stopa Barš vidi u činjenici da
se BiH još uvijek smatra zemljom velikoga rizika. Kada se EURIBOR-u
(kamatna stopa na sredstva u eurozoni) pridoda cijena rizika u BiH u
iznosu između 4 i 6 % te još bankarska marža dolazi se do razmjerno
visokog kamatnog iznosa.
Iako nije moguća državna intervencija u toj oblasti, Barš smatra kako
bi Federacija trebala ograničiti zahtjeve javnih poduzeća za zaradama u
bankama u pogledu nelojalne konkurencije. I pored svih negativnih
vanjskih i unutarnjih učinaka, Barš ističe da bi banke unutarnjim
uštedama trebale početi snižavati kamatne stope na sve kredite.
Povlačenje 800 milijuna maraka
Protekla 2008. godina u BiH, u poslovnom smislu bila je za bankare najdramtičnija. Početkom listopada, potaknuti vijestima i događanjima na globalnim financijskim tržištima, došlo je do povlačenja preko 800 milijuna maraka depozita iz lokalnih komercijalnih banaka. Zbog izoliranosti lokalnih banaka od svjetskih tržišta i usmjerenosti na domaće tržište, bankarski sektor BiH je izbjegao izravne posljedice globalne financijske krize koje su zahvatile zapadni svijet. Međutim, ta kriza se prelila u realni sektor BiH gospodarstva, odražavajući se negativno na sve ekonomske indikatore. Oslobađanje sredstava od Centralne banke prema komercijalnim bankama nije se pokazao učinkovitim.