Biden: Tražio sam od Netanyahua stanku u ratnim djelovanjima tijekom tri dana

Izrael je u utorak priopćio da su njegove snage sada "u samom središtu grada Gaze" i da je vođa Hamasa okružen u bunkeru. Izrael koji se zakleo da će "uništiti" Hamas, poslao je onamo svoje kopnene snage koje su uz potporu iz zraka nastavile napredovati u pojasu Gaze te je u utorak navečer izraelski ministar obrane Yoav Gallant rekao da su "u samom središtu grada Gaze".

"IDF (izraelska vojska) ...ušla je s sjevera i juga, pješaštvo, tenkovi i oklopna vozila i svi imaju jedan cilj - teroriste Hamasa u Gazi, njihovu infrastrukturu, zapovjednike, bunkere, komunikacijske prostorije", rekao je Gallant na konferenciji za novinare. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je istaknuo da neće biti "primirja" ni dopreme goriva u pojas Gaze "bez oslobađanja talaca".

Više od 10.300 ljudi, većinom civila među kojima 4.237 djece, poginulo je u izraelskim napadima u pojasu Gaze, kao odgovor na napad 7. listopada, pokazuje novo izvješće Hamasova ministarstva zdravstva objavljeno u utorak. Od tog dana, objavile su izraelske vlasti, najmanje je 1400 ljudi poginulo na izraelskoj strani, većinom civila koji su poginuli prvog dana napada, najkrvavijeg u izraelskoj povijesti.

VIDEO Satelitske slike pokazuju sjever Gaze prije i poslije izraelskih zračnih napada

Tijek događaja:

13:25 - Sjedinjene Države protive se protjerivanju Palestinaca iz Pojasa Gaze i također su protiv ponovne okupacije tog teritorija, rekao je u srijedu američki šef diplomacije Antony Blinken. Blinken je, govoreći na kraju sastanka ministara vanjskih poslova G7 u Tokiju, iznio stajalište Washingtona o tome koji su uvjeti potrebni za okončanje sukoba u Gazi. Ne bi trebalo biti "korištenja Gaze kao platforme za terorizam ili druge nasilne napade", rekao je.

"Nema ponovne okupacije Gaze nakon završetka sukoba, nema pokušaja blokade ili opsade Gaze, nema smanjenja teritorija Gaze", dodao je.

Međutim, on nije pozvao na trenutačni prekid vatre, kao što su mnogi drugi učinili, ističući da oni koji sada pozivaju na primirje imaju dužnost objasniti kako se nositi sa sudbinom talaca i Hamasovom deklariranom namjerom da ponovi napad od 7. listopada.

13:20 - Ministri vanjskih poslova formata G7 u srijedu su izrazili podršku „humanitarnim pauzama i koridorima“ u Pojasu Gaze, no suzdržali su se od pozivanja na primirje. Skupina je nakon razgovora u Japanu rekla da se njihova podrška Ukrajini u ratu protiv Rusije „nikad neće pokolebati“ te je pritom pozvala Kinu da ne podržava Moskvu u tom sukobu. 

„Naglašavamo potrebu hitnog djelovanja protiv sve gore humanitarne krize u Gazi. Podržavamo humanitarne pauze i koridore kako bi se omogućili hitno potrebna pomoć, kretanje stanovništva i oslobađanje talaca“, stoji u zajedničkom priopćenju formata koji okuplja Kanadu, Francusku, Njemačku, Italiju, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD, te Europsku uniju kao pridruženog člana. 

Ministri su naglasili i „pravo Izraela da brani sebe i svoj narod u skladu s međunarodnim pravom, u pokušaju sprječavanja ponavljanja“ napada Hamasa na Izrael 7. listopada. U priopćenju se poziva Iran da se „suzdrži od podržavanja Hamasa i drugih akcija koje mogu destabilizirati Bliski istok, što uključuje i podršku libanonskom Hezbolahu i drugim nedržavnim akterima“. Teheran se također poziva da iskoristi svoj utjecaj kod tih skupina kako bi deeskalirao regionalne napetosti.  

Izraelska vojska neprestano bombardira Gazu od 7. listopada, kada je Hamas u svojim napadima na pogranična područja ubio najmanje 1,4 tisuća ljudi. Ministarstvo zdravstva u enklavi kojom upravlja Hamas objavilo je da je u Gazi poginulo više od 10,3 tisuća ljudi. 

VEZANI ČLANCI:

07:30 - Palestinski predstavnik pri UN-u u Beču Salah Abdel Šafi ne može razumjeti zašto je vlada Hrvatske, zemlje koja je i sama proživjela rat boreći se za neovisnost, glasovala protiv UN-ove rezolucije o primirju u Gazi čime je "ohrabrila Izrael u činjenju ratnih zločina nad palestinskim civilima". Za rezoluciju o humanitarnom primirju glasalo je prošli mjesec 120 zemalja, a protiv je bilo 14, među kojima i Hrvatska. Šafi je razgovoru za Hinu iz svoga ureda u Beču kazao da je time Hrvatska bila među zemljama koje "dopuštaju masakr" i Izraelu daju "dozvolu za ubijanje". To mu nije jasno jer Hrvatska sama prošla rat za neovisnost. "To je krajnje razočaravajuće. Mi ne možemo razumjeti takvo hrvatsko ponašanje", rekao je.

Abdel Šafi od 2013. godine je predstavnik Palestine u Austriji te u Hrvatskoj i Sloveniji sa sjedištem u Beču. Ima i funkciju stalnog promatrača Palestine pri UN-u. "Hrvatska je glasala protiv rezolucije o spašavanju života", napomenuo je.

"Nevjerojatno da u 21. stoljeću zemlje glasuju protiv rezolucije o primirju kako bi se dostavila humanitarna pomoć. Kakvi to odgovorni političari daju dozvolu Izraelu da nastavi s ratnim zločinima? To nadilazi zdrav razum", rekao je Abdel Šafi. Šafi kaže kako je napad Hamasa, nakon kojeg je izraelska vojska krenula na Pojas Gaze, potrebno sagledati na objektivan način.

"Moram ponoviti našu poziciju, a to je da odbijamo bilo kakav napad na civile. Civili ne bi smjeli biti napadani jer je to protiv međunarodnog prava, a oni koji napadaju civile, bez obzira koje su nacionalnosti, trebaju odgovarati u skladu s međunarodnim pravom", rekao je. Iako Hamasov terorizam osuđuje, Šafi i za to ima svojevrsno opravdanje. 

"Događaj od 7.listopada nije izolirani događaj. Povijest nije počela tog dana. Povijest Bliskog istoka nije počela 7.listopada. Postoji pozadina, 55 godina (izraelske) okupacije, 15 godina blokade Gaze. Što Izrael očekuje? Da ljudi u Gazi bacaju cvijeće pred njih? Moramo dakle sagledati taj događaj u kontekstu onog što se događa tamo".

Zadnjih dana nije razgovarao s nikim iz hrvatske vlade. "Nisam imao prilike, ali hoću. Poslat ćemo vladi poruku da smo potpuno razočarani i da ne možemo razumjeti takvu poziciju", rekao je.

Kaže da se u Gazi provodi genocid. "Izrael provodi ratne zločine, masakr, nad civilima. Pravo na samoobranu na koje se Izrael nastoji pozvati nije licenca za ubijanje", napomenuo je Šafi.  

Tvrdi da su Hrvatska i još tri zemlje EU-a (Austrija, Mađarska i Češka) odbijanjem primirja postali "sudionici u zločinu". Te su zemlje odbile UN-ovu rezoluciju jer nije eksplicitno spomenula Hamasove zločine. Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da bi bilo „licemjerno” glasati rezoluciju u kojoj se ne navodi osuda terorističkog napada Hamasa na Izrael. 

"Hrvatska preferira političko poziranje, umjesto spašavanje ljudskih života. Ta je rezolucija, naime, osudila napade na sve civile od 7. listopada, nebitno s koje strane". Poručio je da će Palestina na međunarodnim sudovima tužiti i "sudionike u zločinu".

"One ne mogu reći da nisu znale što se događa jer su masakri prenošeni na televiziji. Ovo je prvi put u modernoj povijesti da gledamo zločine uživo na televiziji. Upalite televizor i vidjet ćete što se događa u Gazi. Nitko kasnije ne može reći da nije znao. Kad se dogodio holokaust mnoge su zemlje rekle da nisu znale. Danas to ne vrijedi", rekao je.

Šafi je rođen u Gazi prije 61 godinu. "Naselje u kojem sam rođen, odrastao i živio, više ne postoji", rekao je. Njegovi rođaci i bliski prijatelji nalaze se među 1,6 milijuna prisilno premještenih ljudi od ukupno 2,2 milijuna koliko ih živi u tom opkoljenom i skučenom prostoru, koje je već petnaest godina pod blokadom izraelske vojske. Spas su potražili na jugu Pojasa Gaze.

"Sada žive u kući s 50 drugih ljudi i nemaju vode. Donose vodu s mora kako bi se prali, kuhaju na vatri dobivenoj od skupljenog drveća", kaže. Abdel Šafi kaže da je među 200.000 porušenih kuća i njegova obiteljska kuća.

VEZANI ČLANCI:

"U njoj nije bilo nikoga osim vrtlara koji, hvala Bogu, nije bio ondje u trenutku bombardiranja. Ta kuća, kao i četiri oko nje, čije ljude poznajem, nitko nije pripadnik Hamasa, a nisam ni ja", rekao je. "To je naprosto osveta. Izrael misli da ima pravo to raditi", kazao je Šafi, dodavši da je Hamas 7. listopada ponizio izraelsku vojsku pa želi vratiti kredibilitet "osvećujući se civilima".

Šafi kaže da se Palestina zalaže za UN-ovo mirovno rješenje o uspostavi dviju međunarodno priznatih i suverenih susjednih država, Izraela i Palestine, u granicama iz 1967. "Apsolutno. Ne trebamo otkrivati ništa novo za rješavanje ovog sukoba. Svaka zemlja na svijetu, osim sadašnje vlade Izraela, slaže se o rješenju o dvije države temeljem granica iz 1967.", rekao je. Palestina se desetljećima nastoji izboriti za međunarodno priznanje, no mnoge zemlje se oglušuju na taj apel.

"Pitanje je zašto, ako se čitav svijet slaže oko tog rješenja, ono ne može biti sprovedeno. Zato što svijet ne pritišće Izrael da prihvati to rješenje", dodao je. Kaže i da bi Hamas prihvatio takvo rješenje.

"Najlakši dio pregovora s Hamasom je postizanje konsenzusa u političkom aspektu. Hamas je zapravo u političkom programu potpisao prihvaćanje palestinskih granica iz 1967., premda je rekao da neće priznati državu Izrael. No time se ipak krenulo u dobrom pravcu jer države priznaju države, a ne priznaju ih političke stranke", rekao je Abdel Šafi.

"Ima stranaka u izraelskom parlamentu koje čak ne priznaju ni postojanje palestinskog naroda, ali nitko ne govori o tome. Netanyahu ne želi priznati palestinsku državu. Zašto je to u redu svijetu, a nije im u redu kada Hamas kaže da ne želi priznati Izrael?", zaključio je.

06:45 - Saudijska Arabija u idućim će danima biti domaćin samitima arapskih i islamskih zemalja na kojima će se raspravljati o nemirima na Bliskom istoku, o izraelsko-palestinskom sukobu. Objavio je to Khalid Al-Falih, saudijski ministar ulaganja.

"Cilj održavanja ova tri samita, kao i nekih drugih sastanaka, jest da pod vodstvom Saudijske Arabije tražimo rješenja koja vode prema prestanku sukoba. Želimo da zavlada mir“, izjavio je Al-Falih.

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi tako će u nedjelju otputovati u Rijad što će nakon dugog niza godina biti prvi posjet nekog od čelnih iranskih ljudi Saudijskoj Arabiji. Isto tako, Al-Falih je najavio kako će sazvati samit afričkih država ne govoreći o kojem je datumu riječ.

06:40 - Tražio sam od Benjamina Netanyahua stanku u ratnim djelovanjima tijekom tri dana, izjavio je američki predsjednik Joe Biden nakon što je obavio telefonski razgovor s izraelskim premijerom. Biden je pozvao Netanyahua na stanku kako bi se omogućio napredak u oslobađanju talaca koje drži Hamas, ali i olakšao ulazak humanitarne pomoći. Bijela kuća je pritom službeno obznanila kako su Biden i Netanyahu isključivo razgovarali o "taktičkim stankama“ tijekom aktualne krize.

Dogovorom ove dvije strane stanka bi bila iskorištena i kako bi se dodatno provjerio identitet svih talaca te dostavio kompletni popis s imenima, premda je prilikom razgovora izraelski premijer napomenuo kako "ne vjeruje Hamasu koji nije spreman na dogovor“.

Razgovor su jednako tako obavili izraelski predsjednik Isaac Herzog i američka dopredsjednica Kamala Harris koja je naglasila "važnost zaštite života civila“ te "poštivanje međunarodnog humanitarnog prava“.