Biskupi su podijeljeni politički kao i društvo

Apel za Glavaša, koji su potpisala četvorica biskupa, potaknuo je nagađanja o podjelama među hrvatskim biskupima. Biskupi su ugrubo podijeljeni na umjerenu crkvenu struju koju vodi kardinal Josip Bozanić te na crkvenu desnicu, koja nema istaknutog predstavnika, ali koju u javnosti najglasnije zastupa biskup gospićko-senjski Mile Bogović. Još za vrijeme afera oko Norca i Gotovine, biskupi iz Dalmacije proglašeni su konzervativnim antieuropejcima, dok su biskupi iz sjeverne Hrvatske bili liberalni europejci.

U nebitnom različiti
Premda ne postoji podjela među biskupima kad su u pitanju crkvene dogme, jer bi to zapravo značilo svojevrstan raskol u Crkvi, ipak se, kad je riječ o politici i socijalnim pitanjima, može govoriti o podjeli na takozvanu ljevicu i desnicu.
Ugledni teolog Ivica Šola ističe kako je još sveti Augustin rekao da Crkva u bitnome mora biti jedinstvena, a u nebitnom raznolika. Što se tiče istupa biskupa Bogovića i njegovih stavova, Šola naglašava da svaki biskup ima osobnu autonomiju te da kod takvih istupa ne mora tražiti odobrenje nekog drugog biskupa. Sukladno tome, mišljenje biskupa nije stav Crkve niti Hrvatske biskupske konferencije.
Ivica Šola kaže kako se iz Bogovićeve, ali i iz izjava nekih drugih biskupa, može iščitati da neki biskupi nisu zadovoljni hrvatskom politikom te da biskupi očito smatraju da ona nije odraz većinskog raspoloženja biračkog tijela.

Srakićev istup
 Većina građana nije zadovoljna Vladom, posebno kad je u pitanju životni standard. Siguran sam da i biskupi dijele većinsko mišljenje građana  kaže Šola. Citira i crkvene dokumente koji ističu da su Crkva i država odvojene, ali to ne znači da biskupi i Crkva trebaju šutjeti kad je ugroženo ljudsko dostojanstvo. U tom smislu Šola opravdava i istup biskupa Srakića koji je, kako kaže, odlučio da je sada vrijeme kad se ne smije šutjeti jer su u Hrvatskoj prisutne mnoge anomalije.