Bošnjaci Hrvatima otimaju predsjedništvo

Hrvatski zastupnici u državnom parlamentu Bosne i Hercegovine nedavno su odbili prijedlog ustavnih promjena. Protiv novog ustava bili su i biskupi i većina hrvatske javnosti. No, sad su zbog toga svi oni na mukama. Jer, listopadski se izbori bliže, a sve je više ozbiljnih najava da će se i bošnjačke stranke uključiti u utrku za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.  Prema prijedlogu ustavnih promjena koji nije prošao, članove Predsjedništva iz svakoga od triju naroda trebali su od jeseni birati njihovi zastupnici u parlamentu. Ovako ostaje po starom, što znači da se oni biraju na izborima  srpski član u RS-u, a hrvatski i bošnjački u Federaciji. A s obzirom na mizeran broj Hrvata, to znači i realnu mogućnost da Bošnjaci izaberu i svoga i hrvatskog člana Predsjedništva.

"Lijevom rukom"
 Oni to mogu učiniti uz malo organizacije svoga biračkog tijela. Procjenjujem da je za hrvatskog člana Predsjedništva BiH dovoljno 150 tisuća glasova. Ako uzmemo u obzir činjenicu da je na posljednjim izborima za Dragana Čovića glasovalo oko 115 tisuća Hrvata, jasno je da bošnjačko biračko tijelo može instalirati svoga Hrvata lijevom rukom". Upravo smo zbog toga i bili za predložene promjene ustava jer bi u tom slučaju hrvatskog člana Predsjedništva birali hrvatski zastupnici bez obzira na to jesu li iz HDZ-a ili SDP-a. Ovako, vrlo se lako može dogoditi da hrvatskog člana izaberu Bošnjaci i tako izigraju volju hrvatskog biračkog tijela  smatra dopredsjednik HDZ-a BiH Anđelko Mikulić.  Utrku za hrvatskog člana Predsjedništva najavilo je nekoliko dominantno bošnjačkih stranaka. Prije svih izrazito desne SDA i Stranka za BiH. Te dvije stranke imaju pokojeg Hrvata u svome članstvu, ali su to najčešće kadrovi kojima popunjavaju hrvatske pozicije u institucijama. Istodobno je potpora hrvatskog biračkog tijela tim strankama mizerna, gotovo nikakva. To u konačnici znači da bi za hrvatske kandidate iz tih stranaka glasovali uglavnom Bošnjaci.
 Sasvim je moguće da oni izaberu hrvatskog člana Predsjedništva. A to, s obzirom na ulogu Predsjedništva, znači imati i državnu vladu u rukama. U tom slučaju Hrvati bi bili dvostruki gubitnici  smatra Mikulić.
 SDA je još davno najavio mogućnost kandidature Hrvata u Predsjedništvo države. Njegova je računica jasna  s dva člana Predsjedništva praktično bi preuzeo vlast u zemlji. No, u SDA raste nervoza kako raste popularnost njegova najljućeg protivnika. A to je Haris Silajdžić i njegova Stranka za BiH. U SDA su svjesni toga da bi sa svojim Bošnjakom i Hrvatom u Predsjedništvu praktično dobili dvije trećine vlasti u zemlji. No, također su svjesni toga da bi rasipanjem glasova svojega članstva mogli izgubiti bitku protiv uvijek neugodnog Silajdžića i ostati i bez, po njihovu mišljenju, sigurnog bošnjačkog člana.

Etnička segregacija
U redovima Silajdžićeve Stranke za BiH kažu da nije isključena i mogućnost isticanja kandidata i za hrvatskog člana Predsjedništva.
 Ipak, bliže smo opciji koju još razrađujemo, a prema kojoj ćemo pokušati napraviti iznenađenje i istaknuti kandidata koji će dovesti u pitanje etničku segregaciju po entitetima. Time ćemo dati jasno do znanja da se ne mirimo sa sadašnjim načinom po kojemu se u RS može birati samo srpski član Predsjedništva, a u Federaciji se moraju birati Bošnjak i Hrvat  ističe predsjednik Stranke za BiH Safet Halilović.  U SDP-u još nisu raščistili koga će sve kandidirati. Ističu mogućnost kandidiranja svih triju članova Predsjedništva, iako njihov zastupnik u federalnom parlamentu Karlo Filipović kaže da je realnija opcija kandidature samo jednog, i to  Hrvata.
 Ako stranka odluči kandidirati samo Hrvata, mislim da je sasvim realno da on i pobijedi. Također smatram da bošnjačke stranke isticanjem hrvatskog kandidata ne čine ništa nekorektno. No, uvjeren sam da im taj politički izlet neće uspjeti jer je ionako velika gužva za njihovog člana Predsjedništva. Osim toga, dosad se nije dogodilo da stranka dominantno jednog naroda izabere člana Predsjedništva iz reda drugog naroda  smatra Filipović zaboravljajući da to dosad nije uspjelo ni SDP-u.
Iako bošnjačke stranke u svojim najavama ne krše izborna pravila ni ustav zemlje, jasno je da kandidaturom Hrvata nastoje izigrati volju najmalobrojnijeg naroda. Hrvata jednostavno nema dovoljno da se odupru imalo organiziranijoj izbornoj mašineriji. S druge strane, podijeljeni su i rastrgani na niz nepomirljivih opcija. HDZ se rascijepio na dvije stranke i svaka najavljuje svoga kandidata. Pravaši su se ujedinili sa Zubakom i u izbornu utrku ulaze sa svojim čovjekom. Tu su i Lijanovići koji ispred NS Radom za boljitak ističu svoga kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva. S takvim pristupom Hrvati će potpuno razmrviti svoje biračko tijelo i nekom drugom prepustiti svoju najvažniju političku funkciju.