Ni od predsjednika Vrhovnog suda Branka Hrvatina ni od predsjednika Općinskog suda u Zagrebu Mirka Klinžića nije bilo moguće dobiti informaciju o tome koji je najstariji sudski postupak u Hrvatskoj. No, to što predsjednici ne žele na takav način izložiti suce, otkrivajući parnicu sa sjedinama, zapravo i nije važno, jer sa svih strana cure nevjerojatni sudski rekordi. Pune su ih i web stranice Ustavnog suda, koji je već riješio 700 takvih ustavnih tužbi, prihvaćajući većinu, što je državu stajalo gotovo šest milijuna kuna.
Među njima je i mladić iz Zagreba čija je majka 1981. godine pokrenula sudski
postupak zbog neplaćanja alimentacije i koji je postao punoljetan prije nego
što su hrvatski sudovi dovršili svoj posao. Ili Zagrepčanin koji je ozlijeđen
još u JNA, u Čačku, i koji je SFRJ tužio 1974. godine, a od 1984. do 2003.
godine Općinski sud u Zagrebu nije napravio ama baš ništa! Suđenje, dakle,
traje tri
desetljeća, a od toga dva desetljeća sud ne čini ni koračića...
Bivši ročnik JNA dobio je 10.900 kuna odštete za povredu prava na razumni rok. Razvedeni bračni par iz Rijeke na sudu je počeo dijeliti bračnu stečevinu prije 28 godina, muž je u međuvremenu umro, a ovih dana vještaci će ocjenjivati kuću zbog koje sud traje od 1977. godine... U potrazi za zaštitom od takvih sudaca Ustavnom sudu podneseno je više od 3200 ustavnih tužbi!
No, moguće je da dolazak Branka Hrvatina na čelo Vrhovnog suda napokon
ipak zaustavi suce koji se pasionirano bave kolekcioniranjem starih predmeta.
Naime, Hrvatin
je prikupio od svih sudaca u Hrvatskoj popis predmeta koji su stariji
od pet godina takvih je oko 63 tisuće i već 31. ožujka tražit će izvještaje
od sudaca
o tome koliko su takvih antikviteta riješili, pa nakon tri mjeseca opet...
U manje od pola godine mandata Hrvatin se sastao sa sucima iz velikog
dijela
Hrvatske,
a do veljače planira sastanke s ostalima.
Nije riječ ni o kakvoj stezi ni pritisku odozgo, nego stari predmeti
jednostavno moraju biti riješeni, a velika sudačka energija utrošena
na pravi način.
Suci su pristali i da pomognu kolegama koji imaju puno zaostataka kaže
Hrvatin, koji
najavljuje da će vrlo brzo žalbe u parnicama biti rješavane za šest
do osam mjeseci, umjesto sadašnjih dvije do tri godine.
Vrhovni sud sada prati i sve odluke Ustavnog suda zbog nedonošenja
odluka u razumnom roku i kontrolira drže li se sudovi rokova koje su
im ustavni
suci odredili da
te trakavice okončaju.
Najčešće je riječ o roku od šest mjeseci do
godine dana. Da je više kontrole bilo prije, možda ne bi ni trebalo
uvoditi
pravosudne inspektore.
No, Zakon o sudovima prihvaćen je i ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt
već razgovara sa sucima koji će postati inspektori. Hrvatska tako
1. veljače dobiva
četiri-pet pravosudnih inspektora.
Vrhovni sud uspoređivat će i broj ročišta koja se održavaju u pojedinim
vrstama predmeta. Naime, pojedini suci zakazuju golem broj ročišta
i za jednostavnije
sporove, pa se održi desetak ročišta i zbog svota od 20-30 tisuća
kuna. Troškovi suda i enormno skupih vještaka tako često nadmaše
vrijednost
spora i korist
koju bilo tko od toga može imati, a sudovi i dalje traže apsolutnu
istinu...
Napominjem sucima da kažu ako imaju neki pravni problem ili ako ne
mogu doći do nekog propisa u šumi propisa koji se posljednjih desetljeća
vrlo
brzo
mijenjaju. U svemu tome ćemo im pomoći kaže Hrvatin. Od početka
godine Ustavni sud više
nije prva instanca kojoj se građani mogu obratiti zbog dugih suđenja,
nego prvo moraju tražiti intervenciju viših sudova. Za to će se
suci posebno
pripremati, jer ako ne budu djelovali efikasno, zaštitu će ponovno
preuzeti Europski
sud
za ljudska prava.