Christian Schwarz-Schilling: Za Hrvate je vrlo bitno da prestane sukob dvaju HDZ-a

Visoki predstavnik Christian Schwarz-Schilling ovog tjedna kreće na svojevrsnu turneju po Europi i Americi, kako bi s vladama zemalja članica Vijeća za provedbu mira razmotrio mogućnost zatvaranja OHR-a. Ta će odluka, kako kaže, ovisiti o reformskim koracima u BiH. Jako mi je drago da smo u novu godinu ušli s dogovorom o formiranju vlasti. Činjenica je da je taj sporazum u konačnici postignut bez veće intervencije međunarodne zajednice i to je iznimno pozitivan znak. Od suštinskog značaja je što su stranke uskladile zajednički plan rada, odnosno minimum prioriteta. Također, važno je da se odustalo od principa isključivosti, odnosno stava da jedna stranka ne želi ići u vlast ako je u njoj nekVisoki predstavnik Christian Schwarz-Schilling ovog tjedna kreće na svojevrsnu turneju po Europi i Americi, kako bi s vladama zemalja članica Vijeća za provedbu mira razmotrio mogućnost zatvaranja OHR-a. Ta će odluka, kako kaže, ovisiti o reformskim koracima u BiH.  
 Jako mi je drago da smo u novu godinu ušli s dogovorom o formiranju vlasti. Činjenica je da je taj sporazum u konačnici postignut bez veće intervencije međunarodne zajednice i to je iznimno pozitivan znak. Od suštinskog značaja je što su stranke uskladile zajednički plan rada, odnosno minimum prioriteta. Također, važno je da se odustalo od principa isključivosti, odnosno stava da jedna stranka ne želi ići u vlast ako je u njoj neka druga stranka. U tom smislu mi je drago što je HDZ BiH promijenio svoje stajalište. Moram kazati da je to posebno važno za Hrvate, jer je došlo do završetka toga internog sukoba. Mislim da se interesi naroda ne mogu braniti kada postoji jedan takav razdor i tu se slažem sa stavom Katoličke crkve i kardinala Vinka Puljića koji je više puta apelirao da se prekine taj sukob i postigne dogovor.  

VL: Što bi trebali biti prioriteti nove vlasti u BiH?  
SCHILLING: Jedan od osnovnih prioriteta trebaju biti europske integracije i ispunjenje uvjeta za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU. U tom kontekstu jedno od ključnih pitanja je reforma policije i politički lideri moraju pronaći rješenje za to što je prije moguće.

VL: Sljedeći mjesec održava se sastanak Vijeća za provedbu mira na kojem se očekuje konačna odluka o zatvaranju OHR-a. Što očekujete od toga sastanka?  
SCHILLING: Napravit će se procjena i donijeti konačna odluka o zatvaranju OHR-a i radu drugih europskih institucija. Te ključne odluke ovisit će o razvoju situacije u BiH. Generalno, razočaran sam razvojem situacije u 2006. godini i stvari se nisu odvijale onako kako je trebalo. Organi vlasti u BiH nisu pokazali razinu odgovornosti koja se od njih očekivala. Reformski procesi zapravo su bili blokirani još od veljače prošle godine i potrebni zakoni nisu usvojeni. Pri donošenju odluke o zatvaranju OHR-a razmislit će se i treba li to napraviti u trenutku kad se donose značajne regionalne odluke.

VL: Stavovi političkih subjekata u BiH o zatvaranju OHR-a vrlo su oprečni. Stranke iz FBiH uglavnom su protiv, dok su one iz RS-a za zatvaranje?  
SCHILLING: Sasvim je normalno da stranke imaju različita mišljenja o tome. Što se tiče stava stranaka iz FBiH, to i mogu shvatiti, jer je njihova međusobna suradnja na vrlo lošoj razini. One, čini mi se, još nisu naučile kako surađivati na jedan konstruktivan način. Najbolji primjer je Mostar, gdje se ogledaju upravo ti problemi.

VL: Jedna od značajnih stvari su ustavne promjene. Kako doći do rješenja kada stranke u novoj vladajućoj koaliciji imaju potpuno oprečne stavove?  
SCHILLING: Sve stranke slažu se barem u jednom, a to je da ustavna reforma jest jedan od glavnih prioriteta. O tome pitanju moraju se složiti sve stranke, uključujući i oporbene, jer to je nešto što se tiče cijelog Parlamenta. Ja sam optimist i uvjeren sam da će se stranke dogovoriti o početku toga jednog širokog procesa što je prije moguće. To je dugotrajan proces koji mora biti otvoren, transparentan i dugotrajan. Dakle, to je prvi, veliki korak, a tek potom slijedi usklađivanje konkretnih problema i nesuglasica koji potječu iz prvog reformskog paketa.

VL: Mediji su nagađali da ćete smijeniti premijera Milorada Dodika zbog brojnih opstrukcija i ministra MUP-a RS Stanislava Čađu zbog nesuradnje s Haagom. Zašto to ne napravite?  
SCHILLING: Mislim da sam pokazao kako ova zemlja mora biti nezavisna i suverena. Na putu u EU Europa ne može biti s obje strane stola. Činjenica je, međutim, da ne smije biti otvorenih i izravnih kršenja Daytonskog sporazuma. I ukoliko bi takvo djelovanje postalo praksa onda bismo morali pribjeći korištenju Bonnskih ovlasti. To sam jasno stavio do znanja, i premijer Dodik i svi drugi moraju toga biti svjesni u svome političkom djelovanju. Strategija OHR-a nije da donosi brzoplete odluke o smjeni. Takve odluke, ako se i donose, moraju biti dobro promišljene, uz sagledavanje svih mogućih posljedica. a druga stranka. U tom smislu mi je drago što je HDZ BiH promijenio svoje stajalište. Moram kazati da je to posebno važno za Hrvate, jer je došlo do završetka toga internog sukoba. Mislim da se interesi naroda ne mogu braniti kada postoji jedan takav razdor i tu se slažem sa stavom Katoličke crkve i kardinala Vinka Puljića koji je više puta apelirao da se prekine taj sukob i postigne dogovor. VL: Što bi trebali biti prioriteti nove vlasti u BiH? SCHILLING: Jedan od osnovnih prioriteta trebaju biti europske integracije i ispunjenje uvjeta za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU. U tom kontekstu jedno od ključnih pitanja je reforma policije i politički lideri moraju pronaći rješenje za to što je prije moguće. VL: Sljedeći mjesec održava se sastanak Vijeća za provedbu mira na kojem se očekuje konačna odluka o zatvaranju OHR-a. Što očekujete od toga sastanka? SCHILLING: Napravit će se procjena i donijeti konačna odluka o zatvaranju OHR-a i radu drugih europskih institucija. Te ključne odluke ovisit će o razvoju situacije u BiH. Generalno, razočaran sam razvojem situacije u 2006. godini i stvari se nisu odvijale onako kako je trebalo. Organi vlasti u BiH nisu pokazali razinu odgovornosti koja se od njih očekivala. Reformski procesi zapravo su bili blokirani još od veljače prošle godine i potrebni zakoni nisu usvojeni. Pri donošenju odluke o zatvaranju OHR-a razmislit će se i treba li to napraviti u trenutku kad se donose značajne regionalne odluke. VL: Stavovi političkih subjekata u BiH o zatvaranju OHR-a vrlo su oprečni. Stranke iz FBiH uglavnom su protiv, dok su one iz RS-a za zatvaranje? SCHILLING: Sasvim je normalno da stranke imaju različita mišljenja o tome. Što se tiče stava stranaka iz FBiH, to i mogu shvatiti, jer je njihova međusobna suradnja na vrlo lošoj razini. One, čini mi se, još nisu naučile kako surađivati na jedan konstruktivan način. Najbolji primjer je Mostar, gdje se ogledaju upravo ti problemi. VL: Jedna od značajnih stvari su ustavne promjene. Kako doći do rješenja kada stranke u novoj vladajućoj koaliciji imaju potpuno oprečne stavove? SCHILLING: Sve stranke slažu se barem u jednom, a to je da ustavna reforma jest jedan od glavnih prioriteta. O tome pitanju moraju se složiti sve stranke, uključujući i oporbene, jer to je nešto što se tiče cijelog Parlamenta. Ja sam optimist i uvjeren sam da će se stranke dogovoriti o početku toga jednog širokog procesa što je prije moguće. To je dugotrajan proces koji mora biti otvoren, transparentan i dugotrajan. Dakle, to je prvi, veliki korak, a tek potom slijedi usklađivanje konkretnih problema i nesuglasica koji potječu iz prvog reformskog paketa. VL: Mediji su nagađali da ćete smijeniti premijera Milorada Dodika zbog brojnih opstrukcija i ministra MUP-a RS Stanislava Čađu zbog nesuradnje s Haagom. Zašto to ne napravite? SCHILLING: Mislim da sam pokazao kako ova zemlja mora biti nezavisna i suverena. Na putu u EU Europa ne može biti s obje strane stola. Činjenica je, međutim, da ne smije biti otvorenih i izravnih kršenja Daytonskog sporazuma. I ukoliko bi takvo djelovanje postalo praksa onda bismo morali pribjeći korištenju Bonnskih ovlasti. To sam jasno stavio do znanja, i premijer Dodik i svi drugi moraju toga biti svjesni u svome političkom djelovanju. Strategija OHR-a nije da donosi brzoplete odluke o smjeni. Takve odluke, ako se i donose, moraju biti dobro promišljene, uz sagledavanje svih mogućih posljedica.