Banke članice Raiffeisen grupacije Štajerske smatraju da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju povrijedio ustavno načelo zabrane diskriminacije, jer je strane vjerovnike stavio u znatno nepovoljniji položaj u odnosu na hrvatske banke, a neustavnom, među ostalim, smatraju i njegovu retroaktivnu primjenu.
Raiffeisen Štajerska, protiv koje je manji dio korisnika tzv. austrijskih kredita koji nisu podmirivali obveze podigao tužbe radi utvrđenja ništetnosti, tako se pridružila brojnim bankama koje su već uputile zahtjev za ocjenom ustavnosti navedenog Zakona, a sada se čeka očitovanje Ustavnog suda.
'Još postoji mogućnost pregovora'
Povjerenik za Hrvatsku i glavni koordinator Raiffeisen bankarske grupacije Michael Spitzer podsjetio je da je dosadašnja sudska praksa išla u korist banaka i dužnike pozvao na pregovore. "Možemo pregovarati sa svima, no oni što se odluče na sudske sporove moraju biti svjesni da će zadnju riječ imati najviša sudska instanca. To znači da s njima neće biti pregovora nego će se izvršavati presude", kazao je Spitzer poručivši dužnicima da još postoji mogućnost pregovora.
Izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju uvedena su dva nova članka, koja po mišljenju Raiffeisen grupacije krše Ustavom zajamčena načela vladavine prava i nepovredivosti vlasništva, kao i načelo zabrane diskriminacije čime se krše i europske odredbe o jednakosti domaćih i stranih pružatelja usluga.
Smatraju i da su odredbe Zakona nedovoljno jasno definirane, što se "već potvrdilo u sudskoj praksi koja Zakon primjenjuje uz različite interpretacije". Banka protuustavnom smatra i retroaktivnu primjenu zakona na kreditne ugovore sklopljene prije stupanja izmjena na snagu krajem rujna ove godine.
To je, kako ističu, pokazala i presuda varaždinskog Općinskog suda od 11. studenoga ove godine koja je potvrdila da se zakon ne može odnositi na kreditne ugovore sklopljene prije 2010. kada je Zakon o potrošačkom kreditiranju donesen.
Iznoseći kronologiju problema zbog koje su na tzv. austrijske kredite, uz nezadovoljne korisnike, pozornost skretali i neki saborski zastupnici u Raiffeisen grupaciji kažu da je sve počelo s ekonomskom krizom 2008. kada "manji dio korisnika banke više nije bio u mogućnosti ispunjavati svoje financijske obaveze te se odlučio na tužbe radi utvrđenja ništetnosti ugovora o kreditu kako bi, prije svega, odgodili plaćanje dospjelih dugovanja".
Ističu da je tadašnja prosječna ugovorena kamata u Hrvatskoj iznosila do 10 posto, sa zateznom kamatom do 15 posto, dok je austrijska bankarska grupacija hrvatskim građanima odobravala znatno povoljnije kredite uz ugovorene kamate do 8 posto i zateznu kamatu od 5 posto uz znatno povoljniji obračun kakav tek odnedavno nude hrvatske banke.
Austrijski krediti, ali i skupe zatezne kamate
"Iako su ti ugovori tada predstavljali najpovoljniju opciju za mnoge građane, u slučaju duljeg nepodmirivanja redovitih mjesečnih obaveza, građanima se uslijed obračuna zateznih kamata u skladu s austrijskim zakonima dug mogao značajno povećati. Kako je o austrijskim kreditima hrvatskim građanima, primjenjuje se austrijski zakon i obračun zateznih kamata jednak kao i za austrijske građane, kojima neplaćanje predstavlja iznimku a ne pravilo", navodi Raiffeisen.
Ističu i da je u postupcima za utvrđivanje ništetnosti kreditnih ugovora, dosadašnja sudska praksa išla u korist banaka i to na način da su se hrvatski sudovi proglašavali apsolutno nenadležnim za odlučivanje u tim postupcima, ali su, u određenom manjem broju predmeta ipak odlučivali u korist banaka, proglašavajući kreditne ugovore valjanima.
"Navedenim Zakonom o izmjenama i dopunama, propisana je isključiva nadležnost hrvatskih sudova u parnicama povodom tužbe radi utvrđivanja ništetnosti ugovora o kreditu, a u kojem slučaju je moguće zatražiti i odgodu ranije pokrenutog ovršnog postupka do okončanja parnice. No, zakonom je mogućnost odgode ovrhe predviđena jedino u slučaju kada se radi o stranim vjerovnicima, čime su oni stavljeni u znatno nepovoljniji položaj u odnosu na domaće banke. Takve zakonske odredbe protivne su Ustavu RH jer predstavljaju izravnu diskriminaciju", smatra austrijska bankarska grupacija.
Podsjećaju i da se korisnici kredita koji se odluče za takve postupke, suočavaju s neizvjesnošću oko ishoda parnice te njezinom dugotrajnošću. "U slučaju neuspjeha korisnik će biti u obvezi dodatno platiti i troškove tog postupka banci, dok kamate iz ugovora o kreditu i dalje teku. Bez obzira na ishod parnica radi utvrđivanja ništetnosti, isplaćeni iznos morat će se vratiti u bilo kojem slučaju, a što je tijekom donošenja Zakona o izmjenama i dopunama višekratno potvrdio i sam ministar pravosuđa Orsat Miljenić", naglašavaju banke.
Dodaju i da se Zakon o potrošačkom kreditiranju primjenjuje isključivo na potrošače, a ne i na osobe koje su kredite koristile za gospodarske i turističke investicije te su njime obuhvaćeni samo krediti u iznosu do milijun kuna.
Od njih sam 2007 posudio 130,000 eura na 12 godina sa 7,5%. Do danas uplatio 127,000. Po njima, dužan sam jos 175,000 a otvoreno mi je 70,000 u ratama, tako da je dug 255,000. U to je upletena i bilježnica Crnčec, slučajno mama od još uvijek pomoćnika ministra pravosuđa Crnčeca. Mamu vam jodlersku i vama domaće kvislinšku