Drugi dan stručnog skupa Dana arhitekata 4.0 u konvencijskom centru Amadria Park Hotela započeo je prikazivanjem filma redatelja Zvonimira Berkovića 'Moj stan' (1962.) koji je dobio prvu nagradu na Filmskom festivalu u Cannesu. Do izdavanja monografije „Berković“ 2016. godine film je nazivan dokumentarnim. Autori monografije, Diana Nenadić i Nenad Polimac iz Hrvatskog filmskog saveza, nazvali su remek djelo redatelja Berkovića igrano-dokumentarnim filmom. Film o zagrebačkoj obitelji, koja živi u običnom malom stanu, temelji se na razmatranju stanovanja kakvo jest i težnje o većem prostoru, koji bi i život obitelji učinio boljim i kvalitetnijim. Film je bio uvod u prijepodnevna predavanja na temu Stanovanja. Prof.dr.sc. Tihomir Jukić, redoviti profesor na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, predaje kolegije vezane za teoriju urbanizma i preobrazbu grada, stanovanje predstavlja kao osnovno pitanje društva i zajednice te se nadovezuje na problematiku prikazanu u filmu. Rješavanje problema stanovanja vidi kroz sustav stambenih politika na razini države i na razini gradova uz neizostavno vraćanje sadržaje društvenog standarda te uspostavu planerskog supstituta za socijalizaciju stanovništva umjesto stambene zajednice. Ako su stambene politike i prisutne transformacije u području stanovanja diktirane fluktuacijom kapitala, i dalje se umanjuje autoritet struke zaključuje Jukić. Prof.dr.sc.Gojko Bežovan, vodi doktorski studij na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Katedra socijalne politike prezentirao je stambene politike tranzicijskih zemalja te kako se nositi s izazovima stanovanja i stambene politike u Hrvatskoj. Luka Korlaet, doktorirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, te predaje predmete vezane uz projektiranje stambenih zgrada. Za Dane arhitekata pripremio je temu o poticajnoj stanogradnji 20 godina poslije. Od pokušaja da se putem cijene utječe na anarhičnu privatnu stanogradnju i omogući najširim slojevima stanovništva kupnju stanova Koralet tumači da se POS danas promijenio tako da je dio stanova predviđen za najam, subvencionira se izgradnja obiteljskih kuća, kupovina građevinskog materijala itd. te iako nije pošteđen zloupotreba ipak zajedno s nekim drugim inicijativama na ovom području, može činiti zdravu alternativu slobodnom tržištu. U sljedećem bloku arhitektica Iva Marčetić iz organizacije Pravo na grad, video linkom predstavila je teze kako pravo na grad uključuje i pravo na stanovanje. Tamara Relić, arhitektica na doktorskom studiju bavi se istraživanjem rada od kuće i integracijom radnog prostora u prostoru stanovanja. Predavanje je pružilo i pregled mogućnosti ali i problema koji proizlaze iz rada od kuće, te utjecaj digitalnih i informacijskih tehnologija na razvoj novih oblika rada. Tako je “novo normalno” usljed utjecaja pandemije COVID-19 domenu stanovanja neizostavno povezalo s domenom rada i nove potrebe da se traže načini održivog suživota stanovanja i rada. Siniša Bodrožić, vrlo je optimistično prezentirao temu Uradi sam stanovanje, kako bi prezentirao kako se može građanima pomoći da sami uređuju svoje stanove te time utječu na kvalitetu života. Ida Križaj Leko, arhitektica, članica je tima Rijeka – Europske prijestolnice kulture 2020, prezentirala je važnosti i potrebu “zelenog” u stanovanju i planiranju urbanog razvoja stambenih središta.
Za kraj ove programske cjeline sa središnjom temom Stanovanje, Rober Loher, član Organizacijskog odbora iznio je zaključke predavanja na temu Stanovanja. S obzirom da pravo na stanovanje ima svaki pojedinac, treba se tražiti da država osigura zakonske okvire u kojim bi se našli modeli da kroz poticanu stanogradnju kao i putem najma, omogući da i imovinski ugroženi sugrađani imaju svoj dom. Time se ulazi u segment prava na dom koje identifikacijski povezujemo sa gradom, kvartom, zgradom ili stanom. I opet to posebno mjesto određuje pojedinac. Kako se kontinuirano susrećemo sa stanovanjem bez kulture građenja arhitekti se zalažu za kvalitetan prostor koji njeguje stvarne potrebe, lokaciju, okoliš i tradiciju građenja. Tu se dolazi i do teme regulacije standarda stanovanja koji trebaju doprinjeti između ostalog i što manjem ekološkom ignoriranju prostora. Stambene politike moraju proizaći iz dobro provedene analize stvarnog stanja u prostoru, uključujući nelegalnu i legaliziranu izgradnju, a stanovanje mora biti i održivo. U stambenim politikama se treba odrediti široka platforma velike palete disciplina koje iz svih kuteva gledanja sagledavaju problematiku – stanovanje. U konačnici stan trebamo staviti u epicentar društvenog života, jer u njemu se danas i živi i radi, što je upravo sada radi pandemije COVID-a 19 prisutno svugdje u svijetu – zaključuje Robert Loher.
U popodnevnom bloku održana su predavanja Zakonodavstvo kojem je uvodničar bio Ivan Križić iz Odbora za zakonodavstvo Hrvatske komore arhitekata, a paralelno se održavalo druga sesija BIM-a, kojoj je uvodničar gospodin Marin Račić, arhitekta iz ureda MR2 iz Rijeke. HKA nastavlja promovirati napredne BIM tehnologije jer jedino primjenom najnovijih tehnoloških rješenja hrvatski projektanti mogu pratiti svjetske trendove i praksu. Širenje fokusa primjene BIM-a sa projektiranja na druge faze u procesu gradnje vidljivo je kroz realizaciju uspješnih projekata u Hrvatskoj. Uloga HKA je osigurati članovima potporu u tim procesima.
Ivan Križić je na vrlo zanimljiv način predstavio okvir u kojemu će sudionici okruglog stola iznijeti svoja izlaganja. Sandra Jakopec, predsjednica Udruge hrvatskih urbanista prezentirala je temu prostornih planova strateške razine. Nikša Božić, predsjednik Odbora za urbanizam Hrvatske komore arhitekata koji pričao je o prostornim i urbanističkim planovima ali na provedbenoj razini. Uvodničar Ivan Križić je s ključnim tezama za promjenu sustava graditeljstva zatvorio ovaj blok predavanja.
Okrugli stol na temu zakonodavnog okvira u budućnosti bio je zadnji dio radnog dijela ovogodišnjih Dana arhitekata. Na okruglom stolu sudjelovali su: Jasminka Pilar Katavić, iz odbora za zakonodavstvo Hrvatske komore arhitekata, koja je bila i moderatorica, Sandra Jakopec, predsjednica Udruge hrvatskih urbanista, Nikša Božić, predsjednik Odbora za urbanizam Hrvatske komore arhitekata, Ivan Križić, iz Odbora za zakonodavstvo Hrvatske komore arhitekata i Željko Predovan, iz tvrtke Block projekt iz Zadra.
U konačnici zaključke goruće teme u ovom trenutku u Hrvatskoj, a to su zakonodavni okviri, iznijela je Rajka Bunjevac, predsjednica Hrvatske komore arhitekata. Prostorno uređenje ključni je alat za zaštitu prostora, ostvarenje skladnog okoliša i provedbu strateških odrednica društvenog i gospodarskog razvoja, radi osiguravanja uvjeta za gospodarenje, zaštitu i upravljanje prostorom RH čime se osigurava pretpostavka za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša i prirode, vrsnoću gradnje i racionalno korištenje prirodnih i kulturnih dobara. Ključna pretpostavka sređivanja odnosa u prostornom uređenju i graditeljstvu je uređenje katastra nekretnina i katastra infrastrukture, prvenstveno za građevinska područja. Nesređeno stanje katastra i zemljišnih knjiga nerijetko je prepreka za planiranje investicija a sporost njihovog rješavanja usporava realizaciju projekata. Nužni su i učinkoviti mehanizmi za provedbu prostornih planova kao što je urbana komasacija. Kako bi se unaprijedila međusektorska komunikacijska kultura i odgovornost za prostorni razvoj potrebno je ustrajati na uvažavanju integriteta sustava prostornog planiranja koje mora ostati osnova koja garantira održivi razvoj prostora i njegovu zaštitu kao temeljnog nacionalnog dobra. Sustav prostornog planiranja treba revidirati uz povratak stručnim osnovama planerske discipline uz pročišćavanje sadržaja te povratak stručnim osnovama planerske discipline. Zakonodavstvo iz područja graditeljstva bi trebalo promatrati gradnju kao cjeloviti proces koji uključuje ishođenja akata za gradnju, planiranja investicija i idejne faze projektiranja, održavanja, sanacije, produljenja vijeka trajanja građevina. Proces jednostavne realizacije investicija, mora biti učinkovit, jasan i nedvosmislen i što je najbitnije racionalan, razrađen od početka planiranja investicije, projektiranja i gradnje do završetka vijeka trajanja građevine, zaključila je Rajka Bunjevac.
Nakon dva dana opsežnog programa stručnog skupa Dana arhitekata 4.0 u prostorima hotela Jure, Amadria Park hotela održana je i dodjela Godišnjih nagrada Hrvatske komore arhitekata za 2019. godinu. Kao i dosadašnjih godina ovo je najsvečaniji dio programa Dana arhitekata. Medalje su dodijeljene najboljima u tri kategorije: konceptualni poduhvat, arhitektura i urbanizam. Medalja Hrvatske komore arhitekata za Konceptualni poduhvat za 2019. godinu dodijelila se časopisu Društva arhitekata Dubrovnik, Mjera. Medalju za arhitekturu Hrvatske komore arhitekata za 2019. godinu dodijeljena je projektu Rekonstrukcija i dogradnja putničkog terminala Zračne luke Split autora Ivana Vulića i Ivana Radeljaka. Iako nije bilo nominacija za Medalju za urbanizam Ocjenjivački sud je djelu koje je bilo nominirano u kategoriji za arhitekturu iznimno dodijelio Medalju za urbanizam i to stoga što upravo urbanizam proslavlja najviše dosege u kulturi prostora, i ta je Medalja dodjeljena Studiju 3LHD za sklop Grand Park Hotela u Rovinju. I za sam kraj Dana arhitekata u subotu, 5.9. sudionici su uz vodstvo Tomislava Krajine posjetili tvrđavu sv. Mihovila, te razgledali i izložbu radova studenata Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.