Deficit proračuna konačno je u pozitivnom trendu, što pokazuje koliko je Vlada bila u krivu kada je podizala poreze. Iz podataka o proračunu vidljivo je da se minus smanjio na temelju rasta prihoda od PDV-a i trošarina, a to je posljedica smanjenja poreza na dohodak, koji je oslobodio dio plaće srednjoj klasi i povećao kupovnu moć.
Ljudi su potrošili sav novac koji im je država vratila i ponovno njime napunili proračun. Tko zna koliko bi javne financije bile stabilnije da nije bilo nesretnog povećanja PDV-a na 25 posto u prvoj godini mandata Vlade. Možda ne bismo nakon slabog rasta skrenuli nazad u recesiju. Jednostavna računica i u praksi pokazuje da će niži porezi donijeti u konačnici veće prihode i da je to put kojim mora ići svaka ekonomija koja želi u vremenima sporog rasta u Europi osigurati jači iskorak.
Da nije bilo troškova za kamate od gotovo devet milijardi kuna, još bi država mogla i smanjiti javni dug, ali zbog iracionalnog trošenja i zaduživanja, umjesto da ga smanjujemo, raste po jednoj od najbržih stopa u Europskoj uniji. Svake godine zbog takvog bildanja javnog duga gubimo šest milijardi kuna, a to je iznos dovoljan da se plati konverzija za sve kredite iz švicarskog franka u eure ili pak da se sagrade tri pelješka mosta. A kad smo već spomenuli konverziju, ona je toliko narušila odnose Vlade i bankara da su potonji već odbili Ministarstvu financija posuditi 400 milijuna kuna pa je ministar Boris Lalovac obećao narodnu obveznicu, odnosno da će financiranje države ponuditi građanima, ovaj put kroz mogućnost zarade na takvom ulaganju, a ne kroz veće poreze.
Da bi ih potaknuo na kupnju državnog duga, ponudit će, obećao je, prinose, odnosno potencijalnu zaradu, veće od tržišnih. Iako je to loše za državne financije, kaže, to je dobro za građane! Najbolje za građane bilo bi kad bi u ovim predizbornim vremenima kandidati za vodeće ljude u Vladi davali manje neostvarivih obećanja, a više govorili o teškim odlukama koje će, ako zaista žele spasiti državu i osigurati donekle svijetlu budućnost građanima, morati provesti.
>> Grčić: Već se vide prvi pokazatelji realnog oporavka
>> Bude li deficit i veći od 3% BDP-a, Hrvatska prolazi bez sankcija EU?
Kakvo mrklo smanjenje deficita kad je vanjski dug povećan za 8%, a javni dug za gotovo 10%? Gdje je tu smanjenje deficita kad se vlada u naše ime i u ime naše djece zadužila za gotovo 50% proračuna kako bi financirala svoje laži i izmišljotine u izbornoj godini? O čemu vi govorite? Lalovac će izdavati narodne obveznice? Pa tko će kupiti te obveznice u zemlji čiji je kreditni rejting u trostrukom smeću, odnosno u zemlji u koju nitko ne preporučuje ulaganje? Isplativost ulaganja u Lalovčeve obveznice ravna je isplativosti ulaganja u obveznice SAO Krajine u kolovozu 1995., koje dolaze na naplatu nakon pobjede SAO Krajine u ratu.