Dio manjih partnera mogao bi završiti na HDZ-ovim listama, no HSLS razmišlja i o samostalnom nastupu

Izborne karte ovih su dana naveliko počele otvarati opcije na desnici koje su krenule u pregovore o predizbornim koalicijama. Na ljevici se najavljuje se i skorašnja konačna odluka o izbornoj suradnji SDP-a i Možemo, dok planovi manjih stranka na centru ostaju u drugom planu. No, daleko od toga da njihova izborna sudbina nikoga ne zanima. U HDZ-u se, recimo, kuloarski već naveliko govori o mogućoj "točkastoj" suradnji po različitim izbornim jedinicama, sa strankama i zastupnicima koji im sada čine parlamentarnu većinu. Jasno je da bi HDZ-ova većina sve ove godine teško opstala bez njihove lojalnosti, no osjećaj duga nije jedino zbog čega se najveći partner i dugoročno planira osloniti na zastupnike nacionalnih manjina i manje stranke centra, što je stavio i u svoje programske dokumente. HDZ-ovu računicu ne treba previše obrazlagati kad je riječ o manjinskim zastupnicima, koji su se u praksi odavno potvrdili kao "bonus mandati" pomoću kojih relativni izborni pobjednik može do stabilne većine. Korist koju bi najveći partner ostvario uključivanjem sadašnjih partnera na izborne liste nešto je teže uočiti, ali nije da ne postoji. Brojke s posljednjih izbora pokazuju, naime, da je HDZ u više jedinica ostvario mandat više zbog D'Hondtove metode, koja pale glasove u najvećoj mjeri pribraja najjačoj listi. A najjača su lista ponegdje bili za svega par stotina glasova i tu su presudna bila upravo imena iz reda partnerskih stranaka i njihov lokalni utjecaj. Tko bi od njih i ovoga puta mogao završiti na HDZ-ovim listama još uvijek nije definirano, no jasno je kako svi partneri tu nisu u istom položaju, mada se, isključimo li manjine, po broju ruku u Saboru ne razlikuju previše.

Otkako ga je Ivan Vrdoljak odveo u neprincipijelnu koaliciju s HDZ-om, HNS je samo padao. Stranka se na posljednjim parlamentarnim izborima kroz iglene uši provukla u Sabor, no lokalni izbori godinu kasnije pokazali su da više nije jaka ni u jedinoj preostaloj biračkoj bazi na sjeverozapadu Hrvatske, baš kao ni Čačićevi Reformisti. Takve okolnosti HNS pak vode u situaciju u kojoj bi njihov još jedan prolazak u Sabor mogao u potpunosti ovisiti o milosti HDZ-a. No, iako koalicijski kuloari šuškaju da bi se uskoro moglo pregovarati i o HNS-ovim imenima na nekim HDZ-ovim listama, iz vrha HNS-a uvjeravaju da se pripremaju za samostalan izborni nastup. Podsjećaju pritom da su ih ankete otpisivale i prije četiri godine pa su i dalje parlamentarna stranka, a očekuju da će to ostati i nakon novih izbora, bez obzira na teške okolnosti.

VEZANI ČLANCI:

HSLS, s druge strane, sada ima povoljniju situaciju nego prije četiri godine. Njihova izborna baza je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji koja je, vjerojatno ne bez zauzimanja Darija Hrebaka, ostala netaknuta u najnovijem prekrajanju izbornih jedinica. Ova će županija i dalje u cijelosti ostati u 2. izbornoj jedinici, u kojoj se 2020. godine vodila jedna od zanimljivijih bitaka, s nizom jakih imena, od Gordana Jandrokovića i Miroslava Škore, tada prvog na listi DP-a, preko Mostova Nine Raspudića i nezavisnog Željka Lackovića do Rajka Ostojića i niza drugih jakih imena na SDP-ovoj listi. Ovoga puta konkurencija nije ni izbliza tako žestoka. Tamo, recimo, više ne treba očekivati ni koprivničkog gradonačelnika Mišela Jakšića, čiji je grad završio u ekstenziji četvrte, osječke izborne jedinice, čime je SDP u 2. jedinici drastično oslabljen. A to otvara dodatni prostor za prvog HSLS-ovca Darija Hrebaka, s bazom u Bjelovaru i okolici.

Svjesni da im okolnosti idu na ruku, u njegovoj stranci, kako čujemo, naveliko razmatraju mogućnost da ovoga puta na parlamentarne izbore iziđu samostalno. Pritom računaju da bi im za prolazak u Sabor trebalo oko 9000 glasova, što Hrebaku ne bi trebalo biti teško, s obzirom da je na HDZ-ovoj listi prije četiri godine osvojio 6200 preferencijalnih glasova, a na lokalnim izborima godinu kasnije u prvom je krugu u "skupio" potporu više od 8000 Bjelovarčana. Iako bi s HDZ-om ponovo mogli tražiti dva prolazna mjesta, u ovoj stranci kalkuliraju da bi im jedan samostalno osvojen zastupnički mandat više značio jer bi, tumače naši izvori, tako potvrdili da nisu puki privjesak, nego stranka s koncentriranom biračkom bazom. To bi im, pak, otvorilo prostor za ulazak u vladu s jednim ministarskim mjestom, time i šansu za stvaranje nove priče i uvjeta za širi rast i prepoznatljivost. Konačnu odluku, međutim, još uvijek nisu donijeli, a donijet će je kad im pristignu rezultati istraživanja javnog mnijenja koje su naručili. Osim aktualnih partnerskih stranaka, HDZ-ovim kuloarima kruži i priča o imenu Silvana Hrelje na njihovoj listi u 8. izbornoj jedinici pa smo pokušali provjeriti što o tome misli Hrelja, no to do zaključenja ovog teksta nismo uspjeli u tom naumu.

VIDEO Pogledajte radove Zorana Pripuza na Murteru: Zidovima od dva metra opasava najljepši rt na Jadranu

Video: Dea Redžić