Dobra bolnica mora imati dobre odjele, opremu, osoblje, hranu

Samo deset bolnica – jedan KBC, dvije kliničke bolnice te sedam općih bolnica – dobit će priliku da prve uđu u natjecanje mjerenja i priznanja kvalitete, a izabrat će ih HZZO temeljem natječaja. Očekuje se jaka konkurencija jer pobjednicima akreditaciju plaća HZZO, što je bolnicama motivacija za prijavu i, još više, svojevrsna nagrada. Akreditacija po bolnici stoji oko 10.000 eura, koliko će ustanove koje ispadnu iz prvoga kruga, a žele akreditaciju, morati platiti iz svojih proračuna.

Uvjet za veći proračun

– Petnaestak procjenitelja za taj će se posao educirati među zdravstvenim radnicima. Po troje, četvero ili više njih, ovisno o veličini bolnice, nekoliko će dana obavljati nadzor provode li se u bolnici i kako standardi kvalitete. Prema Zakonu o kvaliteti zdravstvene zaštite, akreditirane bolnice imaju pravo na veći proračun – kaže direktor Agencije za akreditaciju dr. Renato Mittermayer.

– Naravno da ćemo se javiti na natječaj jer imamo čime konkurirati – rekao nam je ravnatelj KBC-a "Sestre milosrdnice" prof. Krešimir Rotim. Ističe da je proces akreditacije dugotrajan, težak, ali i vrlo važan posao jer će se, među ostalim, znati razina kvalitete zdravstvene usluge temeljem preciznih parametara, a ne na temelju bilo čijeg mišljenja. I akademik Željko Reiner, ravnatelj KBC-a Zagreb, bezrezervno kaže: – Da, mi ćemo se sigurno javiti na natječaj! Logično je da mislim da smo bolji od drugih premda ne treba razgovarati u kategorijama bolja i lošija bolnica. Ipak, KBC Zagreb središnja je nacionalna bolnica u kojoj se primjenjuju vrhunske dijagnostičke i terapijske metode, a koncentracija pacijenata omogućava izvrsnost – drži Reiner. Za akreditaciju je zainteresiran i riječki KBC, čiji ravnatelj prof. Herman Haller ipak smatra da zagrebački KBC drži prvo mjesto kada je riječ o građevinskom dijelu i opremljenosti bolnice.

– Akreditacija je važan proces i to kao "prethodnica" dodjele certifikata liječnicima za određene medicinske postupke. To bi bio vrh kvalitete – kaže prof. Haller.

– U Americi se dogodi osam milijuna pogrešaka, i to samo u "primopredaji" pacijenta od jednog do drugog liječnika, zbog nepotpunih ili pogrešnih podataka. U Hrvatskoj se to događa i zbog kašnjenja otpusnog pisma pa obiteljski liječnik često i ne zna kakvo je stanje pacijenta koji je netom otpušten iz bolnice – kaže dr. Mitermayer.

Akreditacija i kvaliteta izmišljeni su u Americi i zbog štednje, a onda se shvatilo da se time podiže i kvaliteta zdravstvene zaštite.

Baš sve mora biti dobro

I u Hrvatskoj će, iz bolnice koja je dobila akreditaciju, pacijent morati dobiti otpusno pismo za najviše tri dana. Bolničke zgrade ne mogu se promijeniti, ali oprema će morati imati certifikate o sigurnosti pa će dio sigurno otpasti iz uporabe. U kvalitetu ulazi i sustav bolničke hrane i pranje ruku medicinskog osoblja. Napokon, bolnica koja zasluži akreditaciju nema ni jednoga dijela koji strši nekvalitetom jer ne može imati dobru ginekologiju, a opasnu kirurgiju. Dakle, samo jedna loša medicinska djelatnost ukida bolnici šansu za akreditaciju.