Bošnjaci optužuju:

Dodik će odcijepiti RS od BiH već 2018.

17.08.2016.
u 07:00
Ured visokog predstavnika i američko veleposlanstvo u BiH samo upozoravaju kako je referendum u RS-u ‘protudaytonsko djelovanje’
Pogledaj originalni članak

Prosvjedi i kritike bošnjačkih političara i međunarodnih dužnosnika za sada nisu uvjerile predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da odustane od referenduma na kojem bi se stanovnici ovog entiteta izjasnili žele li da se 9. siječnja i dalje obilježava kao Dan RS-a.

Zakazivanje referenduma izravan je odgovor RS-a na odluku Ustavnog suda BiH kojom je osporena ustavnost 9. siječnja kao entitetskog blagdana uz obrazloženje da izbor pravoslavnog blagdana svetog Stefana za „krsnu slavu“ i Dan Republike Srpske diskriminira nesrpsko stanovništvo.

Aktualna vlast RS-a, ali i tamošnja oporba, oštro su reagirali na odluku Ustavnog suda BiH najavljujući da je neće poštovati. Čak su i 9. siječnja ove godine, nakon što je odluka Ustavnog suda već bila donesena, organizirali najraskošniju proslavu Dana RS-a.

Referendum su entitetske vlasti zakazale za 25. rujna, odnosno samo tjedan dana pred održavanje lokalnih izbora u BiH. Jasno je kako Dodik želi iskoristiti ovo nacionalno osjetljivo pitanje za što bolji izborni rezultat.

Oporba mu to zamjera, ali ne želi se usprotiviti održavanju referenduma jer su svjesni da bi Dodik to iskoristio da ih optuži za nacionalnu izdaju. Znatno blaže nego Dodik, ali i lideri srpske oporbe u BiH tvrde da je odluka Ustavnog suda BiH neprihvatljiva i da je donesena pod utjecajem bošnjačkih i stranih sudaca (tri suca Ustavnog suda BiH su stranci, a po dvoje iz bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda).

Jedinstveni su u ocjeni kako će referendum samo pokazati opredjeljenje građana prema 9. siječnju kao važnom datumu za Republiku Srpsku.

S druge strane, političko Sarajevo mnogo ozbiljnije shvaća odluku o raspisivanju referenduma. Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović tvrdi da je ovaj referendum zapravo “probni balon za referendum o odcjepljenju RS-a od BiH”.


– Početak rušenja mirovnog sporazuma prihvaćenog u Daytonu prije 20 godina početak je rušenja mira u BiH i to se planira učiniti 25. rujna ove godine. A rušenje mirovnog sporazuma neumitno će voditi rušenju mira u BiH i vjerojatno u ovom dijelu Europe, a to se planira učiniti 2018. godine – izjavio je Izetbegović, pozivajući visokog predstavnika u BiH i cijelu međunarodnu zajednicu na konkretno djelovanje protiv Dodika.

Ured visokog predstavnika (OHR) i američko veleposlanstvo za sada se zadržavaju na upozorenjima kako je referendum “protudaytonsko djelovanje”, ali najave nekih ozbiljnih sankcija prema Dodiku nema. OHR ima širok spektar mogućnosti, od sankcija za vlasti RS-a do smjene Dodika, ali malo tko vjeruje da će Valentin Inzko, austrijski diplomat na mjestu visokog predstavnika, povući takve poteze. Naime, on već godinama nije donio nikakvu odluku koristeći tzv. bonnske ovlasti.

Dok čekaju očitovanje međunarodne zajednice, Bošnjaci uzvraćaju podnošenjem kaznenih prijava protiv Dodika, ali i najavama referenduma o izdvajanju općine Srebrenica iz RS-a. Hrvatski politički predstavnici u BiH pozivaju na smirivanje tenzija i dogovor Dodik – Izetbegović.

Određeno rješenje ponudio je i srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić predloživši donošenje „zakona o svetkovinama“, u kojem bi se 9. siječnja zadržao kao blagdan, a istodobno bi bila ispoštovana i odluka Ustavnog suda BiH.     

>> 'Referendum u RS-u jasno je kršenje Daytona, međunarodna zajednica je spremna reagirati'

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 65

Avatar NasaDomovinaHrvatska
NasaDomovinaHrvatska
07:23 17.08.2016.

A Bosna neka dize optuznice protiv Hrvata.Sutra če opet slinit da im pomognemo.

GV
golub Vaso
07:16 17.08.2016.

presjeći ga u Brčkom, pa živi kao enklava ako može

PA
patria
08:10 17.08.2016.

Slična, ako ne i gora situacija bi bila i u Hrvatskoj da je rat okončan nekakvim sporazumom u aranžmanu međunarodne zajednice kojim bi hrvatski Srbi dobili svoju autonomnu državu/entitet više manje formalno i administrativno u sastavu Republike Hrvatske. Iako bi situacija u tom slučaju zbog realnih odnosa snaga bila daleko nepovoljnija za realizaciju pokušaja otcjepljenja od Republike Hrvatske koji ipak barem teoretski ne bi mogao biti u potpunosti isključen u slučaju povoljnih političkih okolnosti, takva srpska država u Hrvatskoj bi u konstelaciji srpske politike u Bosni i Hercegovini i u samoj Republici Srbiji koja je oduvijek težila ostvarenju Velike Srbije bila stalan izvor napetosti i destabilizacije Republike Hrvatske, kao i baza prosrpske pete kolone koja bi ovu državu potkopavala iznutra. Rat u Hrvatskoj je uistinu i mogao završiti jednim takvim sporazumom nepovoljnim za Hrvatsku da situacija u Bosni i Hercegovini nije zahtjevala presudan vojni angažman Republike Hrvatske, i da predsjednik Tuđman nije vodio takvu politiku koja je išla za likvidacijom srpske paradržave i što punijim hrvatskim suverenitetom, a za što je tada, pa i još neko vrijeme nakom rata bio napadan od dijela tadašnje oporbe, odnosno onih koji su preuzeli vlast dvije tisućite godine. Pa Hrvati koji pljujete po Tuđmanu razmislite malo i o ovome što se danas događa u Republici Srbiji i Bosni i Hercegovini, niste toliko pametni koliko mislite, niti će Srbija tek tako proći sama od sebe nekakvu neojugoslavensku kvazi demokratsko-liberalističku katarzu koja bi sve probleme riješila kao nekakvim čarobnim štapićem kako se tada pričalo da će biti nakon Miloševića.