Čekaju zeleno svjetlo Vlade RH: Arapi spremni na realizaciju velikih projekata u turizmu

U Hrvatskoj se digne puno pompe čim se spomene neki čelnik bogatih zemalja Arapskog zaljeva, no konkretnih rezultata o takvih susreta dosad nije bilo. Istovremeno, susjedne zemlje šute i potiho uvode veliki kapital. Hoće li tako biti i ovaj put? Katarski emir Tamim bin Hamad bin Khalifa Al-Thani danas je doputovao u Zagreb u uzvratni posjet nakon boravka predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović u državi Perzijskog zaljeva.

- Bilateralni i politički odnosi između naših zemalja prijateljski su i pozitivni, no za njihovo unapređenje potrebni su intenzivniji kontakti - rekla je predsjednica.

Ništa o LNG-u

Prostor za suradnju dvoje čelnika vidi u području energetike, hrane i prehrambene industrije, građevinske, obrambene i zdravstvene industrije te turizma i visoke tehnologije. No danas se u izjavama nakon sastanka nije govorilo o projektu LNG terminala na Krku, za koji je Katar pokazivao interes za gradnju i opskrbu plinom. Emir Al-Thani pohvalio je sudjelovanje hrvatskih gospodarstvenika u Kataru te čestitao Hrvatskoj na drugom mjestu na prvenstvu u Rusiji.

- Nadam se da ćete i 2020. u Kataru postići takve rezultate - rekao je emir Al-Thani, koji se sastao i s premijerom Andrejem Plenkovićem i predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem. Potpisano je niz dokumenata i memoranduma o suradnji.

Još je Ivo Josipović u studenom 2012. u Katar odveo izaslanstvo s više od 40 uspješnih gospodarstvenika. Najavili su mogućnost da se dogovori i gradnja LNG terminala na Krku i druge projekte u energetici, poput hidroelektrana te projekte u turizmu. Međutim, od toliko dogovorenog posla vrijednog desetke milijardi dolara, sve je palo u zaborav, a jedino po čemu se taj posjet pamti jest to što je pri povratku u Zagreb Radimir Čačić saznao kako mora ići u zatvor zbog prometne nezgode u Mađarskoj.

Pet godina poslije, i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović pokušala je oživiti potpisane sporazume i ugovore te je posjetila Katar u travnju 2017. godine. Tom je prilikom bilo govora o velikim mogućnostima za hrvatske građevinske tvrtke te je istaknut i velik potencijal Hrvatske kao izvoznika prehrambenih proizvoda s obzirom na to da je Hrvatska jedna od prepoznatih država proizvođača hrane s halal certifikatom.

Osim Katara, u Hrvatskoj je svoje ulaganje najavio i princ Al-Waleed bin Talal bin Abdulaziz Al-Saud, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu čije se bogatstvo procjenjuje na 28 milijardi dolara, koji se sastao s tadašnjim predsjednikom Ivom Josipovićem i ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom, kada je također bilo dogovorena mogućnost ulaganja u vojnu industriju, ali i turizam i gospodarstvo. Međutim, ni od tih dogovora ništa nije realizirano.

Posljednji posjet bogatim arapskim zemljama bio je onaj predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Kuvajtu u veljači 2017., prilikom kojeg je sa svojim domaćinom kuvajtskim državnim poglavarom emirom Sabahom Al-Ahmadom Al-Jaberom Al-Sabahom dogovorila niz ugovora na području obrambene industrije, u prehrambenoj i prerađivačkoj industriji, te građevinske radove na infrastrukturi, željeznicama, gradnji željezničkih vagona i slično. Pitanje koje se samo po sebi nameće jest gdje je zapreka oko ulaska kapitala bogatih zemalja Zaljeva? Je li problem naša birokracija ili njihova neodlučnost?

Veliki projekti na čekanju

Zemlje UAE-a već se dulje vrijeme pokušavaju dogovoriti s hrvatskom Vladom o ulaganju u hrvatski turizam. Kako doznaje Večernji list, UAE je spreman na realizaciju velikih projekata u turizmu, no nema zeleno svjetlo hrvatske Vlade. U posljednjih pet godina održani su deseci sastanaka koji nisu urodili plodom. Istodobno, sve te zemlje svoj kapital bez problema ulažu u Srbiji, BiH, Crnoj Gori. Tvrtka "Eagle Hills" započela je u Srbiji projekt "Beograd na vodi" u vrijednosti 3 milijarde dolara, koji se realizira uz potporu Vlade Srbije i zahvaljujući jakim bilateralnim odnosima UAE-a i Srbije.