Država bi trebala platiti 350 milijuna eura Uljanikova duga

Sudbina Uljanika prepuštena je slanjem plana restrukturiranja Bruxellesu na ocjenu, ali i bez njihova mišljenja jasno je da će još jednom dubioze brodogradilišta platiti hrvatski porezni obveznici.

U planu koji je izradila uprava Uljanika d.d. stoji prijedlog po kojem bi država trebala platiti 350 milijuna eura dugova škvera odmah, a novi strateški vlasnik i društvo oko 210 milijuna eura tijekom nekoliko godina, koliko im treba da završe ugovorene poslove iz knjige narudžbi. Drugim riječima, državu će priča oko Uljanika stajati najmanje 2,6 milijardi kuna, što je gotovo cijeli rast prihoda državnog proračuna.

Zabrinuti ministri

Međutim, puno je opasnija činjenica da nad glavom Uljanika visi mač od čak 560 milijuna eura jamstava, a da je plan restrukturiranja napravljen tako da mnogi sumnjaju da bi ga Europska komisija mogla potvrditi. Naime, standardni planovi uvijek su podrazumijevali da država preuzme polovicu jamstava, a polovicu novi strateški ulagači pa nije jasno na temelju čega je uprava Uljanika očekivala da će im proći plan koji dijeli odgovornost u omjeru od 60:40 posto u korist države.

S druge strane, pojavila se i opravdana sumnja da planovi poslovanja nisu potpuno u skladu s realnim poslovanjem. Tako se u knjizi narudžbi bilježi ugovorenih sedamnaest brodova, dok se u kuloarima spominje da su otkazane neke narudžbe. Zbog toga je i među resornim ministrima došlo do zabrinutosti stanjem u Uljaniku, koji povrh svega pleše na tankoj liniji likvidnosti, dok važan dio njegove grupe – riječki 3. maj – već nekoliko puta rješava situaciju blokade računa. Situacija je izuzetno teška, a planom restrukturiranja kupilo se tek vrijeme za odgađanje suočavanja sa stvarnim stanjem kompanije koja u Puli i Rijeci zapošljava više od 4000 ljudi.

Ministar gospodarstva Darko Horvat tijekom srijede održao je sastanak s predstavnicima sindikata na kojem su se obje strane obvezale na redovit dijalog koji uključuje sastajanje na dvotjednoj bazi. Uljanik grupa sastoji se od niz tvrtki od kojih su najveće Uljanik brodogradilište i 3. maj, a sindikati inzistiraju da se riječki škver izdvoji u posebnu cjelinu, naročito zato što je Uljanik dosad od 3. maja pozajmio 532 milijuna kuna koje ne vraća.

Ministar financija Zdravko Marić, čiji je resor Ministarstvu gospodarstva poslao dopis u kojem ističe nezadovoljstvo jer mu uprava Uljanika ne šalje detaljne podatke, u izjavi novinarima objasnio je da je u dopisu od resornog ministarstva tražio da se od Uljanika zatraži dostava određenih podataka s obzirom na problematiku državnih potpora i državnih jamstava, kako bi i Ministarstvo financija imalo puni uvid u situaciju. Istaknuo je da se radi na planu koji bi zadovoljio Europsku komisiju i dobio “zeleno svjetlo”.

Bacili oko na nekretnine

U Vladi se zakuhalo oko nekretninskog dijela plana restrukturiranja koji je osmislio potencijalni novi vlasnik Uljanika Danko Končar.

Riječ je o projektu gradnje stambeno-poslovnog kompleksa koji bi trebao niknuti na mjestu današnjeg brodogradilišta. U “non-paperu” spominje se da bi se Uljanikovu strateškom partneru Danku Končaru osigurala posudbu 200 milijuna eura iz koje bi on, pozajmicom, Uljaniku omogućio vlastiti udio u restrukturiranju brodogradilišta. Končar bi po tom projektu uložio u dokapitalizaciju Uljanika 24 milijuna eura, dok bi ostatak novca osigurao kreditom uz državna jamstva.

Projekt gradnje oko 300.000 kvadratnih metara korisne površine realizirao bi se u tri do sedam godina, a bio bi to joint venture u kojem bi država imala udjel od 30 posto, a kao partner Končaru dala bi Uljanikovo zemljište na kojemu će prestati koncesija za brodogradilište.

Sabor donio lex LNG