Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta jutros u Bruxellesu zastupnici su raspravljali o teškoj humanitarnoj situaciji za migrante u Bihaću i drugdje u Bosni i Hercegovini u blizini granice s Hrvatskom, a tijekom rasprave čule su se i kritike upućene Hrvatskoj zbog postupanja hrvatske granične policije koje je, prema izvješćima nevladinih udruga na terenu, protivno hrvatskim, europskim i međunarodnim propisima o pravu na azil.
HDZ-ovi europarlamentarci Karlo Ressler i Tomislav Sokol javljali su se za riječ i kontrirali svakom govorniku koji je kritizirao Hrvatsku, a riječ je bila o zastupnicima s ljevice i iz redova zelenih.
– Zašto širite lažne informacije, nikakvih dokaza nema, samo prijave kojekakvih nevladinih udruga. To su sve dezinformacije, to je “fake news”! Hrvatska postupa sukladno europskim propisima, pa bih molio da se priče o “push backovima” ne ponavljaju ovdje u Europskom parlamentu jer jednostavno nisu istinite – rekao je u jednom trenutku Sokol, replicirajući talijanskom socijaldemokratu Pietru Bartolu, koji je potom Sokolu odgovorio da “postoje nepobitni dokazi različitih udruga koje su prisutne na terenu”.
I prvi govornik uime kluba socijalista i demokrata u EP-u, Nijemac Dietmar Köster, prozvao je Hrvatsku:
– Kada pokušaju prijeći granicu, onda ih hrvatska policija nasilno vraća te maltretira. Hrvatska treba konačno prestati s kršenjem međunarodnog prava. EU treba prisiliti Hrvatsku da prestane s nasilnim ponašanjem. Hrvatska može postati dio Schengena tek onda kad prekine s tim “push backovima” koji su nezakoniti – rekao je Köster.
Austrijska socijaldemokratkinja Bettina Vollath naglasila je da odgovornost za krizu u izbjegličkim kampovima poput kampa Vučjak kod Bihaća nije na vlastima Bosne i Hercegovine.
– To je rezultat promašene politike azila Europske unije i nasilnog vraćanja od strane Hrvatske – rekla je Vollath. Neki drugi europarlamentarci iz manje utjecajnih klubova bili su još oštriji, pa je netko spomenuo da “hrvatski policajci prebijaju migrante metalnim šipkama”.
– Nažalost, ova rasprava nije pretjerano ozbiljna. Temeljite svoje navode na neprovjerenim izvješćima raznih udruga koje ne predstavljaju nikoga, nisu nadležna tijela i nemaju legitimitet. Humanitarni pristup da, zaštita ljudskih prava da, ali isto tako i stop nelegalnim migracijama! Štitimo europsku granicu i štitimo europsko pravo – rekao je Sokol.
Karlo Ressler (HDZ) ustvrdio je da Hrvatska podnosi jedan od najvećih migracijskih pritisaka u EU i da nije dobro da bude izložena i političkom pritisku koji se oslanja na “općenite, neutemeljene navode u nehumanom postupanju prema migrantima”.
– Ti su navodi potpuno netočni. Ovakva vrsta političkog pritiska ima za cilj samo to da se promijeni politika hrvatske Vlade koja na učinkovit način štiti granice EU – rekao je Ressler.
Europski povjerenik za migracije Dimitris Avramopoulos zaključio je raspravu pozivom vlastima u BiH da koordiniraju aktivnosti i “na najbolji mogući način iskoriste tehničku i financijsku pomoć koju im pruža EU”.
– Očekujemo da će BiH poduzeti hitne mjere kako bi se izbjeglo daljnje pogoršanje migrantske i humanitarne situacije – rekao je Avramopoulos i dodao kako i hrvatska granična policija mora obavljati svoje zadaće uz puno poštivanje temeljnih prava.
Nakon rasprave o migrantskoj krizi na granici BiH i Hrvatske, koja je vođena pred gotovo praznom dvoranom, plenarna sjednica nastavljena je raspravom o migrantskoj krizi na grčkim otocima uz granicu s Turskom, do kojih je ove godine doplovilo 47 tisuća migranata i gdje je u ovom trenutku prisutno njih 36 tisuća. To je prvi put da su brojke migranata na grčkim otocima tako visoke nakon što je potpisana izjava između EU i Turske, koja je 2016. zaustavila masovnije prelaske.
Hrvatska treba imati strože granične kontrole.