Europi prijeti nova kriza s isporukom ruskog plina

Financijski direktor ruskog naftnog diva “Gazproma” Andrej Kruglov zaprijetio je Ukrajini da će joj od 8. ožujka biti obustavljena isporuka plina ako do tog datuma ne plati račun za veljaču od 400 milijuna dolara.

Država pred bankrotom
Iako je ruski dnevnik “Komersant” diplomatski naveo “Kruglovljevu zabrinutost za ukrajinsku sposobnost plaćanja računa”, očito je riječ o mogućnosti izbijanja nove krize u isporuci plina Europi, kao što se dogodilo 31. prosinca prošle godine. Tada se Ukrajina i Gazprom nisu mogli dogovoriti o plaćanju ukrajinskog duga, s jedne strane, te s druge cijene plina.

Gazprom je stoga smanjio, zatim i obustavio isporuku plina Ukrajini, a problem se u konačnici odrazio na gospodarstva u cijeloj Europi, jer kroz Ukrajinu prolazi jedan od ključnih plinovoda za europsku opskrbu. Ovakav se razvoj događaja mogao naslutiti još krajem prošlog tjedna, kad je ukrajinska državna plinska kompanija “Naftogas” priopćila da možda neće moći plaćati isporučeni plin, jer ukrajinski potrošači njoj samoj ne plaćaju redovito račune.

Ukrajina se, naime, nalazi u teškoj ekonomskoj krizi te joj prijeti čak i gubitak kredita od MMF-a, na koji je računala u ovoj godini. Zemlja je jako zadužena, ukrajinska valuta grivna teško je nagrizena inflacijom, a sporazum kojim je okončana plinska kriza s početka godine ispao je skuplji nego se ranije računalo te jedva podnošljiv.

Očajnički pokušaji da se nađu novi krediti za državu pred bankrotom doveli su prije tri tjedna do skandala oko navodnih tajnih pregovora između premijerke Julije Timošenko i Rusije o kreditu od 5 milijardi dolara.

Pritisci zbog NATO-a?
Iz krugova oko predsjednika Viktora Juščenka na premijerku su upućene optužbe da je bez predsjednikova znanja dogovarala “izdaju državnih interesa” u zamjenu za kredit, kojim bi se plaćali i dugovi za plin.

Premijerka je optuživana da je htjela pristati na ponudu Rusije da kredit uvjetuje ukrajinskim odustajanjem od prava na vlasništvo nad 16,37 posto vlasništva bivšeg SSSR-a. Iako je Julija Timošenko negirala optužbe i rekla da je njezin kabinet molbe za kredit poslao EU, Japanu, SAD-u i Kini, priznala je da se kredit tražio i od Rusije, “koja je pozitivno odgovorila”.

Izvještavajući o skandalu, ruske su i ukrajinske agencije tada prenijele stav ukrajinskog stručnjaka za gospodarstvo Vladimira Dubrovskog da je možda riječ i o široj geopolitičkoj igri.

Podsjetivši da je Rusija uz kredit od dvije milijarde dolara nedavno nagovorila Kirgistan da SAD-u otkaže gostoprimstvo u svojoj bazi koja je služila kao podrška NATO-u u Afganistanu, Dubrovski je kazao da nije isključeno da Moskva pokušava od Ukrajine isposlovati ukrajinsko odustajanje od članstva u NATO-u te ostanak ruske crnomorske flote na Krimu.

Gazprom je najveći proizvođač plina u svijetu, najveća ruska kompanija i treća svjetska korporacija. Ipak, da će inzistirati na naplati zadnjeg centa, svjedoči i to što je istog dana kad je zaprijetio Ukrajini, zbog štednje najavio smanjenje investicija za 2009. sa 921, najavljenih u prosincu, na 713 milijardi rubalja.