Minimalac u Hrvatskoj dosegnuo 56 posto medijalne plaće

U siječnju 2021. deset država članica, geografski smještenih na istoku EU, imale su minimalne plaće niže od 700 eura mjesečno bruto: najmanje minimalce ima Bugarska (332 eura), a zatim slijede Mađarska (442 eura), Rumunjska (458 eura), Letonija (500 eura), Hrvatska (563 eura), Češka (579 eura), Estonija (584 eura), Poljska (614 eura), Slovačka (623 eura) i Litva (642 eura).

Zakonom propisani minimalac ima 21 od 27 članica EU, dok Danska, Italija, Cipar, Austrija, Finska i Švedska minimalnu plaću određuju kolektivnim ugovorima na gradskoj razini. Na jugu EU minimalac je ove godine između 700 i 1000 eura bruto, i kreće se od grčkih 758 eura, preko Portugala (776 eura), Malte (785 eura), Slovenije ( 1024 eura), do Španjolske (1108 eura).

U preostalih šest država članica, sve su smještene na zapadu i sjeveru EU, minimalne plaće bile su iznad 1500 eura mjesečno: Francuska ove godine ima najnižu dopuštenu plaću 1555 eura, Njemačka 1614 eura, Belgija 1626 eura, Nizozemska 1685 eura, Irska 1724 eura i Luksemburg 2202 eura. Isključi li se bogati Luksemburg, razlika između Bugarske i Irske je jedan prema pet, a između Hrvatske i Irske jedan prema tri.

Za usporedbu, federalna minimalna plaća u Sjedinjenim Državama iznosila je 1024 eura u siječnju 2021. godine, navodi Eurostat. Eurostat ipak dodaje da su razlike u minimalnim plaćama u državama članicama EU znatno manje nakon što se uzmu u obzir razlike u razini cijena: kada se izraze u standardu kupovne moći (PPS), minimalne plaće u državama članicama s nižim razinama cijena postaju relativno veće i relativno niže u skupljim državama.

Uklanjanjem razlika u cijenama minimalne plaće su se, prema kupovnoj moći, kretale od 623 PPS mjesečno u Bugarskoj do 1668 PPS u Luksemburgu, što znači da je najviša minimalna plaća bila 2,7 puta veća od najniže. Uspoređuje li se iznos minimalca sa srednjom vrijednosti plaća u pojedinoj zemlji, proizlazi da samo četiri države imaju minimalac veći od 60% medijalne bruto plaće, i to Francuska (66%), Portugal (64%), Slovenija (62%) i Rumunjska (61%).

Posljednjih je godina minimalna plaća u Hrvatskoj rasla brže od prosječnih plaća u zemlji te je ona ove godine dostigla oko 56 posto medijalne plaće. Ako bi se tim tempom povećavala i dalje, naš bi minimalac vjerojatno dosegnuo vrijednost od 60 posto medijana prije nego što nova europska uredba stupi na snagu. Europska komisija predložila je krajem listopada novu direktivu EU o minimalnim plaćama kojom će pokušati svim zaposlenima osigurati plaće dostojne za život gdje god da rade.

Direktiva bi mogla stupiti na snagu 2023. ili 2024. godine ako sve bude teklo prema planu. Na tome posebno inzistira predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, koja veli da i u kriznim vremenima dostojanstvo rada mora biti sveto. Minimalac u Hrvatskoj ove godine iznosi 4250 bruto, a da bi se digao na 60 posto medijana, trebao bi biti 4539 kuna – gotovo 300 kuna veći.