Galbraith: U granatiranju Knina nema ratnog zločina

Na osnovi svjedočenja djelatnika veleposlanstva, kvalificiranih promatrača, koji su nakon Oluje na terenu bili prije svih ostalih međunarodnih predstavnika, smatrali smo da Knin nije pretrpio neselektivno granatiranje. Tako sam i svjedočio u Haagu: granatiranje nije bilo destruktivno, trajalo je kratko i moje je mišljenje da u njemu nema elemenata ratnog zločina. No, smatram da su počinjeni ratni zločini i zločini protiv čovječnosti, pljačke, palež, ubijanje, ali nakon Oluje – govori nam prvi američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith. Na pitanje kako onda sudsko vijeće govori o prekomjernom granatiranju jer, pojednostavljeno, kuća može biti uništena ili ne, što ne ovisi o percepciji, već je objektivna činjenica, kaže: – Ja sam ponudio svoje, relativno usko gledište. Sud je godinama saslušavao svjedoke, ima, transkripte,...

Tuđman je znao

Uz pitanja o granatiranju, njegov se iskaz sastojao i od ocjene je li hrvatski državni vrh i predsjednik Tuđman kontrolirao situaciju.

– Znali su za zločine i u najmanju ruku su ih tolerirale – ustraje. No je li onda preko Gotovine suđeno državnom vrhu te je li teza o udruženom zločinačkom pothvatu kriminalizacija Hrvatske?

– Ne, sigurno se nije sudilo državi, niti je Hrvatska nastala na zločinu. Pojedinci su odgovorni za zločine, a Sud je osnovan baš zato da se odmakne od ideje kolektivne krivnje. SAD je imao ulogu u Oluji, ali Galbraith dovodi u pitanje da su “dali zeleno svjetlo” za akciju.

– Naša je poruka bila da razumijemo zašto se kreće u akciju. Upozorio sam Tuđmana da mora zaštititi civile i UN-, a on je prvo upozorenje ignorirao, što je naštetilo njegovu ugledu, ali i ugledu Hrvatske. O tome sam pokušavao razgovarati s njim, ali bi on pobjesnio. Nakon Oluje postao je arogantan. S Gotovinom sam razgovarao nekoliko puta, ali nismo spominjali Oluju. I da dodam, njegov bijeg sigurno nije pridonio dojmu da je nevin – kaže Galbraith te dodaje kako je važan kontekst Oluje.

– O akciji smo doznali 23. srpnja, desetak dana nakon Srebrenice, kad su stizala izvješća o masakrima. Pala je i Žepa. Što ako padne Bihać? Bojali smo se da će Mladić učiniti isto, no tad ne bi bilo 7000, već 40 tisuća mrtvih. Iako smo bili svjesni opasnosti za stanovništvo, činilo se da je Oluja manje zlo. I još nešto, u američkoj povijesti se voli reći da je NATO-vim bombardiranjem završen rat, no mi koji smo tamo živjeli, znamo da ga je završila Oluja. I prava je tragedija što su čistu vojnu pobjedu okaljali zločini. I pripadnici američkih snaga počinili su ih u Iraku i Afganistanu te su bili izvedeni pred sud – kaže. Pred američki sud, ističemo, a ne, primjerice, pred Međunarodni kazneni sud (MKS).  

Mora vrijediti i za SAD

– Podsjetnik: Haaški sud je osnovan rezolucijom Vijeća sigurnosti i Hrvatska ga je podržala. Da, SAD inzistira da se vojnicima sudi po američkim zakonima. Pitate ima li SAD dvostruke standarde? Ima. Želim državu u kojoj sudovi mogu fer suditi vojnicima i časnicima, ali bih želio da i za SAD vrijede pravila kao i za druge. SAD bi trebao podržati MKS – kaže Galbraith te dodaje:

– Ono što vrijedi za ostali svijet, mora vrijediti i za SAD.