Unatoč upozorenjima UN-a da Jemenu prijeti najveća glad u svijetu zadnjih desetljeća s milijunima žrtava ako se ne nastavi doprema humanitarne pomoći, te apelu da se spriječi najveći pomor zbog gladi, svijet je ostao gluh, a Saudijska Arabija na čelu s princom Mohammedom Bin Salmanom nemilosrdno nastavlja bombardirati Jemen ne dopuštajući dopremu humanitarne pomoći.
Na dramatičnu situaciju u Jemenu upozorio je i Mark Lowcock, podtajnik UN-a za humanitarna pitanja, pozivajući koaliciju predvođenu Saudijskom Arabijom da ukine blokadu te sukobom razorene zemlje u kojoj je zatvorila zračne, kopnene i morske rute nakon što su Huti ispalili balističku raketu prema saudijskoj prijestolnici Rijadu.
Međutim, Saudijska Arabija tvrdi da je blokada potrebna kako bi se spriječilo da Iran šalje oružje pobunjenicima. S druge strane, Iranci negiraju tvrdnje Rijada o naoružavanju Huta i kažu da se balističke rakete ne mogu tako lako švercati te da su rakete kojima je gađan Rijad, Huti zarobili još od bivše jemenske vojske.
Osim UN-a, o katastrofalnoj situaciji koja prijeti milijunima Jemenaca upozorio je i Crveni križ ističući da je blokirana njegova pošiljka tableta klora, važnih u borbi protiv kolere koja je pogodila više od 900.000 ljudi. UN navodi da je sedam milijuna Jemenaca na rubu gladi. Jemen se oslanja na uvoz gotovo svega što je civilima potrebno da prežive, ali sada u zemlju ne može doći ni hrana, ni gorivo ni lijekovi.
Šijiti protiv sunita
Po podacima UN-a, više od 12 tisuća ljudi, od kojih 60 posto civila, ubijeno je, a njih 60 tisuća ranjeno u zračnim udarima i sukobima otkako je koalicija pokrenula intervenciju u jemenskom građanskom ratu u ožujku 2015. Unatoč siromaštvu i razaranju, da je Jemen strateški važan govori i to da bi zbog njega vrlo lako moglo doći do sukoba između dviju regionalnih sila, Irana i Saudijske Arabije koja je pokrenula zračne napade na šijitske pobunjenike Hute.
Strateški važan Jemen, podijeljen između šijita i sunita, sve više tone u građanski rat, s ozbiljnim posljedicama za sigurnost cijele regije pa i Zapada. Vojna intervencija Saudijske Arabije došla je zbog sve veće dominacije Irana nad Jemenom koji je strateški važna država jer leži na uskom tjesnacu Bab-el-Mandebu između Crvenog mora i Adenskog zaljeva kojim prolazi velik dio isporuka nafte. U tom području prevozi se više od 4 milijuna barela nafte tjedno.
Saudijska Arabija strahuje da bi Huti, zavladaju li Jemenom, mogli ugroziti taj slobodan prolaz. Glavna borba u Jemenu vodi se između snaga odanih predsjedniku Abd-Rabu Mansuru Hadiju i šijitskih pobunjenika Huta koji su ga u veljači prisilili da pobjegne iz prijestolnice Sane i spas potraži u sunitskoj Saudijskoj Arabiji. Da stvar bude još gora, podijelila se i jemenska vojska koja je bila faktor stabilnosti u toj zemlji pa jedan dio podržava predsjednika Hadija, a drugi Hute.
Uz Hadija je stao pretežno sunitski jug Jemena, lokalna plemena i milicija zvana Odbori narodnog otpora, a Hute podržavaju pripadnici šijitskog islama sa sjevera. Dodatno stanje komplicira i Al-Qa’ida na Arapskom poluotoku koju SAD i Zapad smatraju najopasnijim ogrankom koji u Jemenu ima najbolje uvježbane i tehnički najopremljenije borce. Također, potkraj 2014. pojavio se jemenski ogranak džihadističke skupine Islamske države koji svojim smrtonosnim napadima želi zasjeniti Al-Qa’idu kao što je to činio u Iraku i Siriji.
Jemen je strateški izuzetno važan kako za Saudijsku Arabiju tako i za SAD. Unutarnja vrlo nestabilna situacija u Jemenu pretvara se u strateško pitanje. Sukobljavaju se dva zaljevska lidera, Saudijska Arabija i Iran, i potencijalno SAD koji podržava politiku Saudijske Arabije te države saveznica koje destabiliziraju Jemen. Isto tako, ratni brodovi SAD-a koji se nalaze u teritorijalnim vodama Jemena kontroliraju i špijuniraju Iran i već nekoliko puta došlo je i do incidenta.
Bivša država Sjeverni Jemen i na jugu Narodna Demokratska Republika Jemen koje su se ponovno ujedinile 1990. godine ostale su podijeljenog društva. Stanovnici sjevera zemlje uvijek su se osjećali zakinutima i podržavali su pokret koji se zalagao za secesiju. Na sjeveru zemlje žive šijiti, kojima pripadaju i Huti, a na jugu žive suniti, što je dovelo i do vjerskih konflikta. Različita plemena iz sasvim različitih motiva podržavaju jednu ili drugu stranu. Podijeljeni Jemen preslika je podijeljenosti muslimana u regiji na šijite i sunite. U sukob između Huta i jemenske vlade uključena je i regija podijeljena između šijitskog Irana i sunitske Saudijske Arabije koja ima dugu granicu s Jemenom.
Pokret Huta, zbog kojih je Saudijska Arabija pokrenula vojnu akciju, sebe naziva Ansar Allah (Božji sljedbenici). Ta militantna skupina šijitske sekte zejdita potječe iz planinskih predjela u pograničnom području sa Saudijskom Arabijom. U planinama bivšeg Sjevernog Jemena s vremenom se oformio jedan oblik teokratske vlasti kojoj su na čelu bili lokalni imami, najčešće iz muslimanske sekte zejdita. Taj oblik vladavine zadržao se do 20. stoljeća, točnije do revolucije 1962. godine kada su se Huti počeli osjećati marginaliziranima.
Huti izigrani
Nakon što je središnja vlada pokušala zejditsku vjersku praksu prilagoditi sunitskoj, formirao se otpor koji se 2004. godine razvio u oružani sukob. U tom konfliktu je do 2010. godine poginulo više tisuća ljudi. Iako su Huti 2011. godine u znatnoj mjeri sudjelovali u prosvjedima koji su doveli do svrgavanja s vlasti predsjednika Saleha te im je obećano sudjelovanje u novoj vladi nacionalnog jedinstva, zbog utjecaja Saudijske Arabije Huti su bili izigrani a vlada nacionalnog jedinstva formirana je bez njih.
Nakon što je vlada usvojila prijedlog ustava kojim se predviđa podjela zemlje na šest federalnih regija, pri čemu bi Huti živjeli u izoliranom području bez izlaza na more, pokret Huta odlučio je rušiti vlast te su pokrenuli veliku vojnu ofenzivu. Zauzeli su glavni grad, prisilili predsjednika Hadija i njegovu vladu da početkom 2015. godine daju ostavku, nakon čega su formirali prijelaznu vladu. Saudijskoj Arabiji bio je to povod za intervenciju u Jemenu iako za to nije imala podršku UN-a i EU.
Ta intervencija Saudijske Arabije, za koju je podršku dobila isključivo od američkog predsjednika Donalda Trumpa, osim ugleda u svijetu, Saudijsku Arabiju već košta desetke milijardi dolara te ju je dovela i pred bankrot.
Opsada kao u srednjem vijeku. SA je već učinila toliko nehumani dijela tom narodu da me ne čudi stvaranje najvećeg konc.logora