Situacija s koronavirusom pomalo se smiruje, ali nitko ne zna je li to kraj ili nas na jesen čeka novi udar. Šibenska liječnica Meri Bura, homeopatkinja školovana na London School of Classical Homoeopathy i autorica Mulier metode koja integrira znanstveni i wellness pristup očuvanju zdravlja, govori o prednostima holističke medicine, zdravstvenom turizmu, sezoni, ali i o tome kako ojačati imunitet.
– Dobro se ujutro otuširati toplom i hladnom vodom. To potiče cirkulaciju i pomaže tijelu da izbaci toksine, bakterije, viruse i parazite. Povremeno se valja počastiti detoksikacijom: preskočiti doručak, ujutro piti dosta mlake vode i jesti sezonsko voće, za ručak pojesti salatu s dosta maslinova ulja i limuna, a rana večera neka bude malo ribe ili mesa s kuhanim povrćem. Poželjno je da između večere i idućeg obroka prođe 16 sati. Čaj od korijena maslačka pripomoći će jetri u čišćenju tijela, a dobro je uzeti i malo sode bikarbone da se stabilizira pH. Svi smo manje-više pod stresom, a tada tijelo postaje kiselo i podložno infekcijama. Odlične su i alkalne kupke s Epsom soli i Ravensara esencijalnim protuvirusnim uljem bar jednom tjedno, kao i infracrvena sauna. Za kućnu upotrebu mogu se kupiti i mali infracrveni masažeri kojima je poželjno masirati trbuh u smjeru kazaljke na satu. To pomaže tonusu crijeva, što je ključno za imunitet. Pomaže i uzimanje omega-3 ulja, vitamina C, cinka i L-lizina, a savjetujem i da se prekontrolira razina vitamina D. Preporučujem i da se manje vremena provodi na internetu te lagano istezanje ujutro uz dublje disanje.
Specijalizirali ste se za tretiranje raznih bolesti i poremećaja posebnom prehranom, što hrana može napraviti za imunitet?
– Prehrana može ubrzati ili usporavati izlječenje pa čak i potpuno opstruirati. Ona je kao moda, može biti elegantna, napadna, staromodna, moderna, klasična, bizarna… a nikome ne stoji sve. Puno je dijeta, ali za nekoga je optimalno možda samo nekoliko ili, kad je čovjek bolestan, jedna. U takvom slučaju potreban je liječnik koji će uravnotežiti liječenje s kombiniranom dijetom. Moj je pristup malo širi od konvencionalnoga jer se uz klasičnu medicinu bavim prehranom i psihosomatskim problemima pacijenta. Uz pomoć testiranja na sofisticiranom uređaju pacijentu se daje holistička preporuka koja, osim lijekova, sadrži i savjete za uzimanje vitamina, minerala, čajeva, detaljan plan prehrane, vježbi, masaža i drugih savjeta za borbu protiv stresa.
Velik broj vaših klijenata su stranci, sada ih nema?
– Da, ali već šest godina radim i putem Skypea i e-mailom, tako da sam ovu krizu s ograničenim kretanjem dočekala spremna. Sad se sve pomalo vraća u normalu i na raspolaganju sam i u ordinaciji.
Što mislite koliko se može “izvući” od sezone?
– Ne bih se usudila prognozirati... Nisam od onih koji imaju mišljenje o svemu, a ne barataju ni osnovnim činjenicama. Ali zato, kad sami trebaju nešto poduzeti za sebe, u svom dvorištu, većina se teško pokreće. Vidim to i na primjerima zdravlja. Svi znaju teoriju, ali uglavnom ostanu na tome. Kao nacija skloni smo pričati, a stvari ostaju neriješene. Ja sam uvijek za akciju.
Koliko je Hrvata zainteresirano za vaše usluge i s kakvim tegobama dolaze?
– Najviše mi dolaze pacijenti s problemima štitnjače, debljinom, umorom, hormonskim i probavnim problemima. Obično su to ljudi u srednjoj dobi kojima se počinju javljati simptomi koji ih ograničavaju u svakodnevnom životu i, naravno, utječu im na raspoloženje. Razumljivo. Četrdesete i pedesete godine dolaze nakon stresnih tridesetih u kojima čovjek kupuje stan, zasniva obitelj, napreduje na poslu... Za mnoge je to previše stresa i premalo vremena za odmor što tijelo ne može iznijeti.
Dio godine radite u Austriji, jesu li Austrijanci osvješteniji od naših ljudi kad je u pitanju briga o zdravlju i o vlastitom tijelu?
– Povremeno radim u Austriji u jednoj klinici s hotelom, u koju pacijenti dolaze minimalno na tjedan dana da bi napravili svu dijagnostiku, dobili sve informacije i preporuke od liječnika te u tih sedam dana u sklopu prakse iskusili kako se zdravo živi. Takve programe osobito traže menadžeri, a veći je broj je i žena u srednjim godinama. Kad je u pitanju usporedba, rekla bih da velikih razlika nema.
Koliko je zdravstveni turizam u Hrvatskoj mamac za Europljane, slažete li se da su potencijali još uvijek iznad onog što se realizira?
– Potencijali su nam izvrsni, no trebat će još malo vremena da ih potpuno realiziramo. S tim da moramo biti jako mudri da ne prevlada masovni turizam, koji je Hrvatsku već zahvatio prije korone. Smještaj i ljudski potencijali u Hrvatskoj su odlični. Ali, ni sami još ne cijenimo dovoljno ono što imamo, a nismo svladali ni vještinu kako pravim klijentima u pravom trenutku ponuditi pravu stvar. Čini mi se da nam u turizmu nedostaje fokusa. Moji pacijenti iz inozemstva imaju dosta novca koji žele potrošiti na užitke i zdravlje. Što im mi nudimo? Hotelsku sobu i bazen. Pri tome precjenjujemo zidove, a podcjenjujemo ljudske resurse. U mnoge hotele uloženi su milijuni, ali ne i u ljude i edukaciju. Naši hoteli imaju predivne wellnesse i itekako bi profitirali i produljili sezonu da uvedu jednostavne zdravstvene wellness programe. Austrijska klinika i hotel u kojima radim puni su tijekom cijele godine.
Kako se to troši na zdravlje? Gdje se može to nešto kupiti?