Mirela Holy godinama je bila vrlo aktivan, srčan, odvažan, principijelan, osviješten, kritičan i, ono što je važno, samokritičan dio domaće političke scene. Takvih poput nje nije bilo puno. Te je osobine u prvi plan stavljala predstavljajući najprije SDP, a onda u nešto kraćem razdoblju i ORaH.
Ipak, svojevremeno se, zbog izbornog neuspjeha ORaH-a, povukla. Ne samo iz te stranke nego i iz politike. Počela je graditi neki drukčiji, civilni život – predavala je na fakultetu, pisala knjige, i tek se tu i tamo pojavljivala u medijima kao kompetentna “zelena” sugovornica na teme o ekologiji i zaštiti okoliša. A onda je proteklih dana osvanula vijest da se vraća u politiku. Prihvatila je prijedlog šefa SDP-a i predsjedništva te stranke da na predstojećim izborima za Europski parlament bude kandidatkinja na njihovoj listi.
Video - Branko Grčić o novom SDP-ovom planu
Moram vas najprije pitati nešto vezano uz jednu ovotjednu medijsku objavu. Naime, kada sam ugledala da na naslovnici Globusa stoji vaša fotografija i naslov “Bernardića više neću kritizirati”, u čudu sam se zapitala – što se to događa s Holy? Naslov je, naime, mogao upućivati na totalni zaokret vašeg karaktera.
Naslovnica na koju se referirate sadrži izjavu koju nisam rekla. Preciznije, riječ je o spoju dijelova mojih odgovora na nekoliko različitih pitanja u izjavu što ne smatram korektnim. Nemam ništa protiv kritičke interpretacija mojih odgovora, ali imam kada mi se fabriciraju izjave. To je, uostalom, lako provjerljivo ako se pročita intervju. Svjesna sam načina funkcioniranja medija, činjenice da sukobi i intrige privlače pozornost te naslovnicu tumačim u tom kontekstu.
Moja odluka o prihvaćanju ponude Davora Bernardića o mjestu na listi SDP-a izazvala je iznenađenje. Očekivala sam puno negativnih reakcija jer sam znala da će se ova odluka interpretirati u kontekstu sukoba unutar SDP-a. Upravo zbog toga sam inzistirala da ovaj prijedlog bude raspravljen unutar SDP-a jer ne želim biti moneta za potkusurivanje u stranačkim sukobima. Nisam članica stranke i nisam ni na čijoj strani.
Nadam se da će moja suradnja sa SDP-om pomoći konsolidaciji ljevice u programskom smislu jer me u politici uvijek interesirala programska politika, ideološke smjernice pretočene u konkretne mjere za poboljšanje stanja u društvu. Suradnja podrazumijeva zajednički interes koji želimo ostvariti, a kritika partnera nije put prema ostvarenju zajedničkog političkog interesa.
Zašto ste se odlučili vratiti u politiku, i to u simbiozi sa SDP-om iz kojeg ste svojevremeno nezadovoljni izašli, tim više što je stanje u SDP-u valjda najjadnije do sada. I sami ste neki dan rekli da se SDP ideološki pogubio, pati od bezidejnosti, viška osobnih ambicija i nerazumijevanja biračkog tijela kojem se obraća.
Iz SDP-a sam izašla jer nisam mogla prijeći preko toga da Vlada ne poštuje svoj program jer izborni program smatram ugovorom s građanima. S obzirom na činjenicu da sam s kolegama iz Savjeta pisala politiku zaštite okoliša i prirode, prihvaćanje spomenutog gaženja programa bilo bi narušavanje mog integriteta.
SDP je bez ikakve sumnje u krizi, ali na čelu SDP-a više nije ono vodstvo koje je pregazilo vlastiti izborni program. Razloga za mogući povratak u politiku je nekoliko. Volim politiku jer je to jedini posao kojim možete mijenjati društvo. Ljevica je u cijeloj Europi u krizi, populističke i radikalno desne tendencije dobivaju sve veću snagu, što je iznimno opasno za ideju progresivnog i slobodnog društva.
Tim se tendencijama treba suprotstaviti zajedno, a to podrazumijeva suradnju i inzistiranje na sličnostima, a ne razlikama. To je za mene značilo da sam odlučila oprostiti, što mi, priznajem, nije bilo lako.
Rekli ste da je jedan od uvjeta za novu suradnju sa SDP-om bio i to da ne ulazite u SDP, golica li vas ipak pomisao o mogućem povratku u nekadašnju stranku?
Ne. Imala sam tri uvjeta za prihvaćanje suradnje. Prvi je bio da moje mjesto na listi ne izaziva sukobe i prijepore, odnosno da bude prihvaćeno u stranci. Drugi je bio da se ne traži da postanem članica stranke, a treći je bio da budem na dnu liste, odnosno posljednja žena na listi kreiranoj po paritetnom ključu. Nisam dobar materijal za članicu stranke jer nisam sklona konformiranju autoritetima, a vodstvo stranke ima pravo očekivati određenu razinu lojalnosti koju vjerojatno ne bih bila u stanju pružiti.
Kada se čovjek vraća na nešto staro, kao što se vi vraćate u politiku, to podrazumijeva da će iz drugog pokušaja biti zreliji, mudriji, da je iz prijašnjeg iskustva nešto naučio, izvukao pouke. Što ste vi naučili i koje ćete greške u politici sada pokušavati izbjegavati i ne ponavljati?
Tvrdoglava sam, nisam sklona kompromisima, a politika ne može biti uspješna ako posve odbijate kompromise. U politici je ključno ne napraviti jedan kompromis previše, kompromis kojim ugrožavate javni interes. No isto tako tvrdoglavo inzistiranje na purističkim rješenjima ponekad može prouzročiti veću štetu za javni interes od pronalaženja srednjeg rješenja. Druga pouka koju sam naučila jest da idealistička, utopistička politika nema šanse za uspjeh u društvu koje nije idealističko.
Politika treba biti evolucija prema višim oblicima društva, a ne revolucija koja uvijek jede svoju djecu. Dosta toga sam i objasnila u knjizi “Vražica nosi Pradu”, gdje sam analizirala i, rekla bih ironizirala, svoj elitistički, haute couture pristup politici, no vrijeme će pokazati jesam li što i naučila. Odluku o suradnji sa SDP-om sebi tumačim kao da jesam.
Vi ste u EU parlamentu, da podsjetimo, već ionako trebali biti jer ste svojevremeno na tim izborima, kao kandidatkinja ORaH-a, osvojili 60 tisuća preferencijalnih glasova, ali ste svoj mandat u Bruxellesu tada prepustili Davoru Škrlecu. Zašto vam se djelovanje u EU parlamentu sada čini važnijim i izazovnijim od onoga u našem Saboru?
Na to sam pitanje djelomično odgovorila. U proteklih nekoliko godina događa se desna, populistička radikalizacija Europe koja ugrožava ideju progresivne Europe. I zbog toga su ovi izbori toliko važni jer se procjenjuje da će nakon ovih izbora frakcija desnih konzervativaca i populista jako ojačati u Europskom parlamentu.
Čak se nagađa da će za obranu ideje progresivne Europe biti potrebna ujedinjena suradnja pučana, socijalista, liberala i zelenih. Bojim se da građani Hrvatske nisu ni svjesni toga da se o sadržaju čak 75 posto hrvatske politike odlučuje u Europi i zbog toga nije svejedno tko nas i na koji način zastupa i za kakve se politike bori.
Što bi, prema vašem mišljenju, trebala biti, i svim svojim članicama omogućavati, Europska unija?
Glavna ideja SDP-ova programa za europske izbore je ravnopravnost. Ravnopravnost svih građana pred europskim i domaćim institucijama, ravnopravnost Hrvatske u EU, ekonomska, društvena i okolišna ravnopravnost. Ideja ravnopravnosti je u programu SDP-a za EU izbore pretočena u konkretna područja, ukupno njih devetnaest.
SDP-ov program za EU izbore je za mene bio pozitivno iznenađenje i vjerujem da će to biti najbolji politički program na EU izborima. U to će se uskoro moći uvjeriti i građani jer će program biti stavljen na javnu raspravu i na njega će moći primjedbe i prijedloge davati svi zainteresirani građani.
Trud koji su kolege iz SDP-a uložili u pisanje ovog programa sugerira da su prepoznali važnost programskog djelovanja za stranku i oporavak stranke.
Kako biste saželi dosadašnjih šest godina članstva Hrvatske u EU?
Hrvatska nije u dovoljnoj mjeri iskoristila članstvo u EU. Članstvo u EU gledam kao sredstvo za realizaciju hrvatskih interesa, a ne kao cilj. Hrvatska zbog globalizacije kao mala država nema puno šansi za uspjeh bez članstva u EU, no da bi to iskoristila, mora prestati biti sljedbenica i postati aktivna partnerica koja će se srčano boriti za svoje interese.
Države manje od Hrvatske, poput primjerice Slovenije, pokazuju da veličina države nije ključna, već je ključno to znate li što želite, imate li jasno postavljene ciljeve koje disciplinirano i zajedno provodite.
Uđete li u EU parlament, što ste si dali u zadatak da ćete svim svojim snagama pokušati napraviti?
Nakon pokušaja s ORaH-om, da stvari mijenjam iznutra, shvatila sam poražavajuću činjenicu da je Hrvatsku najlakše mijenjati izvana. Hrvatska neće postati uređena država jednakih pravila za sve bez reforme javne uprave, teritorijalnog ustroja i pravosuđa. EU inzistira na ovim reformama, no HDZ se tome opire jer to znači rezanje političke grane na kojoj sjede. Institucije EU odličan su poligon da se izvrši pritisak na Vladu da odradi ove reforme.
Osim ovih ključnih reformi bez kojih promjena Hrvatske nabolje nije moguća, sektorske politike koje me interesiraju su zajedničke EU politike i o njima se donose odluke u Europskom parlamentu.
To su zaštita okoliša, posebice gospodarenje otpadom kao temeljni preduvjet za tranziciju iz linearne prema cirkularnoj ekonomiji, održiva energetika, dakle obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost, transformacija masovnog u održivi turizam, održiva poljoprivreda te zaštita ljudskih prava, posebice paritetna demokracija i prava manjinskih skupina.
ORaH kojem ste bili na čelu pa iz njega izašli, ponovno je počeo pokazivati znakove političkog života, nedavno je dobio i novog predsjednika. Vjerujete li da bi ORaH mogao biti feniks?
Nisam optimistična u tom pogledu jer je stranka izgubila svoj progresivni, zeleno-lijevi identitet.
Nekada se vas i ORaH nazivalo novim političkim zvijezdama, a sad se ti epiteti dijele Daliji Orešković i njezinu START-u. Osjećate li da u Daliji Orešković ima neke političke i karakterne punokrvnosti koja bi mogla donijeti neki novi zdravi vjetar u domaćoj politici?
Moj dojam o Daliji Orešković je pozitivan i procjenjujem da može biti uspješna bude li imala podršku medija, interesnih grupa i građana. Nedostatak projekta vidim u programskoj i političkoj nedefiniranosti. To u kratkom roku može biti oportuno jer ne odbija različite birače, ali u dugoročnom smislu može biti izuzetno rizično.
Kako biste definirali stanje u Hrvatskoj pod premijerskim vodstvom Andreja Plenkovića?
Poslužit ću se parafraziranjem literarnih citata – nešto je trulo u državi Hrvatskoj i u Hrvatskoj ništa novo.
Govori se i o mogućem povratku Zorana Milanovića u politiku. Spominje ga se kao mogućeg kandidata na predsjedničkim izborima. Uzimajući u obzir cjelokupnu situaciju u kojoj sada jesmo, bi li njegov povratak na jednu od utjecajnih funkcija bio dobar za državu i cijelo naše društvo?
Funkcija predsjednika države više odgovara karakteru Zorana Milanovića od one premijera, no bi li to bilo dobro za društvo, odlučit će, kao i uvijek, birači, ako se Milanović uopće odluči za ovu utakmicu.
Video - Konferencija SDP-a na temu Zakona o pobačaju
Na koga misli? Na gazde u Beogradu? Gazde u Berlinu? Ili pak gazdu Sorosa? Kod nasih ljevicara se ne zna sigurno za kojeg gazdu izvana najvise rade.