Hrvati iz BiH pregovaraju s EU samo o poljoprivredi i pravosuđu

Ukupno u sastavu radnih skupina za europske integracije, koje bi trebale odigrati ključnu ulogu u procesu pregovaranja i približavanja BiH Europskoj uniji, nema drastičnih poremećaja nacionalne zastupljenosti, iako Bošnjaci čine više od 50 posto članova tih tijela.

Sedam skupina
U sedam radnih skupina za pojedine oblasti imenovano je ukupno 169 osoba, od čega 50,8 posto Bošnjaka, 28,9 posto Srba, 17,1 posto Hrvata i 2,9 posto ostalih. Ovakva struktura približna je rezultatima popisa stanovništva iz 1991. godine, ali ono što zabrinjava jest činjenica da nacionalna struktura unutar pojedinih radnih skupina uopće nije izbalansirana.

Tako je Hrvata u radnoj skupini za promet, okoliš, energiju i regionalni razvitak 28 posto, dok ih je u radnoj skupini za poljoprivredu, sigurnost hrane i ribarstvo samo četiri posto. Slično je i u radnoj skupini za pravosuđe i unutarnje poslove, gdje je zastupljenost Hrvata tek 6,6 posto. Nedopustivo je nesrazmjerna i zastupljenost Srba u nekim radnim skupinama, poput one za ekonomska i financijska pitanja i statistiku.

U toj radnoj skupini Srba je 16,6 posto ili gotovo dvostruko manje nego bi ih trebalo biti prema popisu iz 1991. godine. Posebna priča su “ostali”, kojih u čak dvije radne skupine uopće nema. Jedini kojih je u svim radnim skupinama više nego bi trebalo biti prema posljednjem popisu stanovništva su Bošnjaci. Kada bi se striktno primjenjivali rezultati popisa, Bošnjaka bi u radnim skupinama bilo 43 posto.

Pregovori s EU-om
Međutim, njihov broj se kreće od 44 do čak 60 posto. Ovakvu situaciju u Direkciji za europske integracije BiH objašnjavaju time što su imenovanja stručnjaka pristizala s više od 40 adresa na različitim razinama vlasti. Bilo kakva dodatna korekcija sastava radnih skupina, kažu u Direkciji, podrazumijevala bi ponavljanje cijelog postupka, a time i kašnjenje u pregovorima s Europskom komisijom.