Krajnje je vrijeme da u Beogradu postoji prostor za hrvatske udruge, Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) i hrvatski kulturni centar, gdje ćemo moći predstavljati našu kulturu, na dobrobit i Hrvatske i Srbije, poručeno je s večerašnje sjednice HNV-a održane u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu.
Sjednici HNV-a prethodila je tiskovna konferencija na kojoj su predsjednica HNV-a Jasna Vojnić i zastupnik u Skupštini Srbije i čelnik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov istaknuli problem nedostatka prostora za djelovanje hrvatske zajednice u Beogradu i ukazali na dosadašnje uzaludne napore da se od gradskih vlasti srbijanske prijestolnice ishodi odgovarajući prostor za rad i djelovanje.
Predstavnici hrvatskih udruga kulture obraćali su se, nešto više od tri godine unazad, Gradu Beogradu i tražili prostor za djelovanje, a postojala su i dva konkretna obećanja da će taj problem biti riješen, rekla je Jasna Vojnić novinarima, naglasivši kako je došlo vrijeme da se, "nakon što su iscrpljene neke mogućnosti, o tome javno progovori". Budući da Srbi u Hrvatskoj, u Teslinoj 3 u samom centru Zagreba, imaju svoj prostor, bili su sastanci i na najvišoj razini i na razini gradonačelnika Beograda i Zagreba i postojalo je obećanje u dva navrata da će problem prostora biti riješen.
Uključilo se i Hrvatsko nacionalno vijeće koje je Gradu Beogradu poslalo pet dopisa - dva dopisa sa zamolbom za sastanak, dva da se nađe rješenje, čak su ponuđene i konkretne mogućnosti, a peti dopis bio je za urgentno rješavanje jer je opstojnost djelovanja hrvatske zajednice u Beogradu upitna, naglasila je Vojnić, navodeći da u Beogradu živi i radi 7.752 Hrvata. To "nije zanemariva brojka", rekla je.
"Budući da smo s naše strane poduzeli sve korake, a da obećanja nisu urodila plodom - odlučili smo progovoriti o tome i da vidimo da li će se ovaj problem ipak riještiti", rekla je Vojnić.
Žigmanov je istaknuo da "zajednica bez prostora vrlo teško može organizirano djelovati". Hrvatska zajednica, " na žalost, nije imala uspjeha u rješavanju tog elementarnog preduvjeta" kad je u pitanju artikuliranje određenih interesa pripadnika hrvatskoga naroda u Beogradu, rekao je Žigmanov.
On je rekao da bi hrvatskoj zajednici u Beogradu prostor bio "dodatni motiv" za djelovanje te da se "pokušavaju preslikati iskustva" koja ima srpska zajednica u Republici Hrvatskoj, i kad je u pitanju Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta" i Srpsko narodno vijeće.
"Mislimo da to može biti model i o tome smo razgovarali i s gradonačelnikom Zoranom Radojičićem, a razgovorima je nazočio i zamjenik gradonačelnika Goran Vesić. Međutim, nismo dobili nikakvu povrtanu informaciju postoji li spremnost za takvo što ili ne", naglasio je Žigmanov.
"Ovo je neka vrsta apela da se javnost u Srbiji zainteresira za to, da pokušamo govoriti o toj vrsti problema jer od oko 40-ak udruga Hrvata koje djeluju na teritoriju republike Srbije najveći broj je u Vojvodini, a više od 70 posto njih nema riješen adekvatan prostor za rad", istaknuo je Žigmanov.
On kao "pozitivnu gestu" vidi očekivanu odluku Grada Beograda da se hrvatskoj zajednici osigura prostor koji će im, "kao imovinu Grada, srbijanska prijestolnica staviti na raspolaganje" za kulturne programe i njegovanje hrvatske baštine.
I Vojnić i Žigmanov istaknuli su dosadašnje pozitivne pomake u rješavanju problema hrvatske zajednice, navodeći da je vlada Srbije izdvojila sredstva za kuću bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu, da je, među ostalim, otvoren lektorat za hrvatski jezik na filozofskom fakultetu u Novom Sadu i Dom kulture u Tavankutu.
Žigmanov istodobno naglašava kako bi izostanak rješenja za pronalaženje prostora za hrvatske udruge kulture i hrvatsku zajednicu u Beogradu mogao biti "otegotni momenat" kad su u pitanju ionako već složeni hrvatsko-srpski odnosi i novi "kamen spoticanja".
On je podsjetio na realiziranje brojnih problema koje su u okviru takozvane Subotičke deklaracije u lipnju 2016. dogovorili i usuglasili predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović i tadašnji premijer Srbije Aleksandar Vučić, naglasivši da se "time ne iscrpljuju potrebe hrvatske zajednice", poput rješavanja pitanja Hrvatskog doma u Sremskoj Mitrovici.
On je naglasio i ključni politički zahtjev - da se osigura politička zastupljenost Hrvata u Srbiji u svim strukturama javne uprave, od lokalne do državne razine.
"To su elementarne pretpostavke da možete utjecati na kreiranje određenih politika i na rješavanje određen ih problema", naglasio je Žigmanov dodavši kako možda ni u Beogradu ne bi bilo problema s prostorom za djelovanje hrvatske zajednice da Hrvati imaju svojeg predstavnika u gradskim strukturama i institucijama.
Sjednica HNV-a i tiskovna konferencija završeni su uz optimizam i vjeru da će gradske vlasti u Beogradu, javnost u Srbiji i dužnosnici na višoj političkoj i državnoj razini pridonijeti skorom rješenju problema i hrvatskoj zajednici, Hrvatskom kulturnom klubu i ostalim udrugama osigurati prostor za hrvatski kulturni centar u srbijanskoj prijestolnici.
Hrvatima u Srbiji ne može biti gore nego Hrvatima u Sarajevu. Samo mediji uvijek ignoriraju sarajevske Hrvate, da se slučajno ne bi zamjerili tzv. hrvatskom cvijeću.