Joaquín Almunia, potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za tržišno natjecanje, jedan je od najvažnijih dužnosnika EU jer njegova odluka može zatvoriti koji od nacionalnih avioprijevoznika, kazniti višemilijunskim globama takve globalne gigante kao što su Microsoft ili velike farmaceutske kompanije, otjerati u stečaj Brodogradilište Kraljevica ili natjerati Google da promijeni svoj stroj za pretraživanje.
U razgovoru za Večernji list povjerenik Almunia govori i o restrukturiranju hrvatskih brodogradilišta, u čemu je imao zadnju riječ, ali i o istrazi protiv Googlea i protiv nogometnih klubova.
Poštovanje pravila igre
– Čestitam vam na ulasku u Europsku uniju – kaže Almunia u razgovoru koji smo vodili prekjučer. – Godinama smo, tijekom pristupnih pregovora, puno surađivali s hrvatskim vlastima po pitanju pravila tržišnog natjecanja. Tako da već i prije ulaska Hrvatske u EU imamo korisno iskustvo. Očekujem da ćemo i nakon 1. srpnja imati dobru suradnju u nadziranju tržišnog natjecanja. Hrvatska će, kao i sve druge zemlje članice, poštovati pravila.
Koliko možemo u Hrvatskoj nakon 1. srpnja očekivati novih istraga pokrenutih iz vašeg ureda?
– Kao što sam rekao, naša dosadašnja suradnja pomogla je Hrvatskoj da se uskladi s pravilima državnih poticaja u EU. Tako da ne očekujem neke posebne probleme nakon 1. srpnja.
Često istražujete i zrakoplovne kompanije. Je li za vas prihvatljiva situacija u kojoj nacionalni avioprijevoznik živi na državnoj pomoći?
– U puno slučajeva bavili smo se zrakoplovnim sektorom u EU i taj sektor je doživio veliku transformaciju posljednjih godina. Kontrolirali smo tržišnu koncentraciju kroz pravila EU o pripajanjima. Također smo provjeravali i državne poticaje regionalnim zračnim lukama i niskobudžetnim kompanijama.
A vidjeli smo i da nacionalne aviokompanije koje su se našle u ozbiljnim problemima dobivaju pomoć svojih država. Naša politika prema kompanijama u teškoćama u svim sektorima je jasna: državni poticaji su prihvatljivi pod uvjetom da pomažu aviokompaniji da se restrukturira i postane ponovno održiva bez potrebe za daljnje potporama. Na primjer, odobrili smo plan restrukturiranja za Air Malta. Ali nismo odobrili za mađarski Malev jer ne bi ponovno bila uspostavljenja održivost te kompanije. Malev je nestao s tržišta, ali to nije negativno utjecalo na putnike. Trenutačno se bavimo još nekim aviokompanijama.
U prošloj godini 64 istrage
Koliko istraga ukupno otvorite godišnje?
– Godišnje imamo oko tisuću novih slučajeva državnih poticaja, ali ne dovedu svi uvijek do otvaranja formalne istrage. Otvaramo istragu kad imamo sumnju. U 2012. otvorili smo 64 istrage.
Ali ponekad državna potpora može biti korisna i potaknuti rast ili druge pozitivne učinke, zar ne?
– Slažem se. Zato naša pravila dopuštaju razne vrste državnih potpora, posebno za istraživanje, razvoj i inovacije, potpore koje pomažu malim i srednjim poduzećima da dobiju financiranje, potpore za zaštitu okoliša, za razvoj zapostavljenih regija... Imamo posebna pravila koja potiču takve "dobre potpore". S druge strane, moramo obeshrabriti ono što zovem "lošim potporama".
To su potpore koje su nekorisne i štetne jer stvaraju dodatnu prednost za neke kompanije na račun drugih a dane donose neku dodanu vrijednost za zajednički interes. Ponekad državna potpora ne rezultira promjenom ponašanja kompanija i stoga jednostavno predstavlja "besplatan novac". Mi se želimo pobrinuti da novac poreznih obveznika ide prema ispravnim prioritetima i da pravila igre na jedinstvenom tržištu budu jednaka za sve.
Nedavno ste istragama zašli i u neka nova područja kao što su profesionalni nogometni klubovi. Mnogi ljudi i u Hrvatskoj imaju dojam da neki klubovi također dobivaju sumnjive javne potpore. Je li to nešto čemu ćete posvetiti veću pozornost u budućnosti?
Moram reći da ovo nije prvi put da posvećujemo pozornost sportu ili nogometu. Ali točno je da smo nedavno prihvatili odluke koje se tiču potpora nogometnim klubovima. Profesionalni nogomet je sport, ali istodobno i vrlo važna ekonomska djelatnost.
Ako gledate proračune najpoznatijih nogometnih klubova u Europi, vidjet ćete da su puno veći nego proračuni milijuna europskih poduzeća. Nadzor potpora u sportu nije nam prioritet, ali jest jedna od aktivnosti. Nije prvi put da smo aktivni u tom sektoru, a vjerojatno ni posljednji.
Istražujete i neke od najprominentnijih globalnih kompanija. Primjerice, Google. O čemu je tu riječ i kako će ta istraga završiti?
Godine 2010. otvorili smo formalnu istragu o tome kako se Google ponaša u nekim aspektima povezanima s pretraživanjem i online oglašavanjem. Google ima vrlo snažnu poziciju u Europi, njihov je udjel u tržištu pretraživanja oko 90 posto. Pitanje koje provjeravamo jest zloupotrebljava li Google tu svoju dominantnu poziciju.
I? Preusmjerava li Google korisnike pretraživanja na svoje vlastite usluge? I treba li zbog toga biti kažnjen?
Google zaista u rezultatima pretraživanja prikazuje poveznice na svoje specijalizirane servise. Korisnici nisu svjesni te vrste promocije koju Google nudi putem rezultata pretraživanja. Poveznice nekih konkurenata, koje su potencijalno relevantnije, prikazuju se kao slabije vidljive i korisnici ih teže mogu uočiti. Zabrinuti smo zbog sumnje da to preusmjerava promet u suprotnom smjeru od Googleovih konkurenata, što nije u skladu s našim propisima.
Zasad pokušavamo pronaći rješenje razgovorom s Googleom. Google nam je predočio rješenja koja bi uklonila našu zabrinutost. Tražili smo da se drugi konkurenti očituju o tome. Zatim ćemo analizirati sva očitovanja. Ili ćemo postići sporazum ili, ako to nije moguće, nastaviti s procedurom na kraju koje bi Google zaista mogao biti suočen s kaznom.