Hrvatska oštećenima dosad vratila milijardu kn, i to samo u novcu

Američki predsjednik Barack Obama uskoro se treba sastati s predstavnicima najutjecajnijeg, židovskog lobija u SAD-u, a jedan od darova koji bi im mogao donijeti u izbornoj godini jest i obećanje povrata židovske imovine oduzete za 2. svjetskog rata u nekim europskim zemljama, među njima i Hrvatskoj! Obama već dugo gubi podršku u židovskoj zajednici u SAD-u, ponajviše zbog načina na koji se bori s pitanjem iranskog nuklearnog naoružanja, a ta je zajednica vrlo moćan lobi kad su u pitanju izbori. Zbog toga su još prošle jeseni u Zagreb stizali signali tada još oporbenim prvacima.

12.000 zahtjeva

Predsjednik Josipović zauzeo se da se riješi i pitanje povrata imovine Židovima koju su im ustaše oduzeli govoreći u Jeruzalemu, no pravi interes za povrat nije u Izraelu, nego u SAD-u. Dva su tu pitanja, prvo je pravo stranaca na povrat, a drugo pravo onih koji su bez svega ostali prije komunističke vlasti. Stranci do sada, unatoč odluci Ustavnog suda iz 1999. i Vrhovnog suda iz 2010., još nisu dobivali povrat, uz tek nekoliko izuzetaka. Jednu zgradu u centru Zagreba, primjerice, dobila je današnja državljanka Srbije. U Ministarstvu pravosuđa procjenjuju da bi stranci mogli podnijeti ukupno oko 12 tisuća zahtjeva. Hrvatski državljani podnijeli su do sada 55 tisuća zahtjeva, od toga je riješeno oko 70 posto, ali najvrednija imovina još se čeka. Nešto više nego građanima vraćeno je Katoličkoj crkvi, više od 80 posto zahtjeva koje je Crkva podnijela već je okončano.

Osim u naturi, imovina je vraćana i u obveznicama. Do sada je podijeljeno obvezničkih udjela u vrijednosti od 158 milijuna eura koje je dobilo 13.929 ovlaštenika, od toga je do sada isplaćeno 98 milijuna eura! Ostatak od 59 milijuna eura isplaćuje se u anuitetima dva puta godišnje, do 2019. Naknadu u novcu, 281 milijun kuna, dobilo je 6940 ovlaštenika. Zasad nitko nema podatke o tome kolika je vrijednost imovine koja je vraćena vlasnicima, a ukupan iznos u novcu je, kako vidimo, oko milijardu do sada isplaćenih kuna te još pola milijarde do 2019. godine. Za hrvatski proračun to i nije malen novac, a na te već preuzete obveze trebalo bi pribrojiti još nekoliko stotina milijuna kuna za strance. Hoće li takvu obvezu biti moguće preuzeti ili će Vlada morati pribjeći promjeni Ustava kako bi sačuvala proračun od nove restitucije, ovaj put strancima.

Druge tranzicijske zemlje to su pitanje različito rješavale, neke su vraćale imovinu i strancima, druge, poput Srbije, još nisu vraćale nikome. Srbija je punih 20 godina nakon propasti Jugoslavije konačno prošlog listopada i bez puno pripreme donijela zakon o povratu imovine. Vraćat će se zasad samo ono što je oduzeto nakon 9. svibnja 1945., zahtjeva već ima 140 tisuća, najviše traži Srpska pravoslavna crkva, a i tamo se postavilo pitanje židovske imovine.

Nema nikoga živog

Vraćat će se, odlučeno je, imovina oduzimana u vrijeme holokausta, ali bit će to riješeno posebnim zakonom, tako da se osnuje memorijalni centar. No, k svemu, puno je židovskih obitelji u kojima nema nijednog preživjelog, pa i nema nikoga da u njihovo ime traži povrat.