Sloveniji ne treba teritorijalni doticaj s otvorenim morem. Granica na kopnu između Slovenije i Hrvatske prolazi starim koritom rijeke Dragonje. To su dva stajališta hrvatske strane u arbitraži o granici sa susjednom Slovenijom i na njima Hrvatska gradi svoj slučaj pred Arbitražnim sudom u Haagu, neslužbeno doznajemo.
Nejasan termin
Pitanje teritorijalnog spoja (doticaja, prolaza) slovenskog i otvorenog mora glavni je kamen spoticanja koji i jest odgađao rješenje granice. Dok je Slovenija cijelo vrijeme inzistirala da ima pravo na teritorijalni izlaz, hrvatski su stručnjaci upozoravali da je to moguće samo ako Hrvatska ustupi dio svojega državnog područja na moru. Kako je objašnjavao akademik Davor Vidas, tako nešto nije moguće bez kršenja međunarodnog prava jer se teritorijalno more ne može protezati izvan 12 nautičkih milja.
– Kakvo god bilo konačno rješenje u Piranskom, tj. Savudrijskom zaljevu, od slovenskih polaznih crta do najbližeg otvorenog mora odnosno točke 5 iz Osimskog ugovora ostat će više od 12 milja – tada je rekao Vidas.
Slovenska je strana pak cijelu kampanju – jer je Arbitražni sporazum tamo trebao proći referendum – temeljila na uvjeravanju da Slovenija neće izgubiti teritorijalni spoj s otvorenim morem, čemu se protivila tadašnja opozicija, predvođena Janezom Janšom i Institutom 25. lipnja koji su tražili “povijesnu granicu koja uključuje i Savudriju”, no njihov prijedlog nije prihvaćen. U Arbitražnom sporazumu na engleskom koristila se riječ “junction” koja je izazvala brojne rasprave i tumačenja – za Hrvatsku je “junction” bio prolaz, za Sloveniju fizički doticaj. No korištenje termina koji nisu kristalno jasni uobičajena je praksa u međunarodnoj arbitraži. Pravo značenje pojmu “junction” dat će arbitraža.
Što se tiče granice na kopnu, sporan se dio odnosio na rijeku Dragonju kojom teče granica. Naime, na donjem toku Dragonja je preusmjerena u umjetno korito potoka Sv. Odorika, dok starim koritom u more utječe desni pritok Drnica. Hrvatska, kažu nam, traži da granica teče starim koritom. Ako je tomu tako, i polovina teritorija solane u Sečovju te zračne luke Portorož pripali bi Hrvatskoj.
Konačni ceh
Podsjetimo, obje su države do 11. veljače morale predati podneske u kojima objašnjavaju, definiraju i dokumentima argumentiraju svoje stajalište o crti razgraničenja, dok su ovoga tjedna izmijenile odgovore na podneske suprotne strane. Rasprava počinje u proljeće. Izvori u objema državama procjenjuju da će konačni ceh svaku državu stajati između četiri i pet milijuna eura. Da se pristalo rješavati problem pod ingerencijom EU i Ollija Rehna, koji je predložio dva rješenja, ali su ih obje države odbile, ceha ne bi ni bilo.
a i ovi susjedi u pm svi nešto traže.srbi ade,slovenci izlaz na more,bosanci prolaz,crnogorci puntu konavle,talijani love ribu,...srić da s mađarima imamo prirodnu granicu....imam osjećaj ka da nam država dva miljuna km2 a ne 56 tisuća