Riješeno sigurnosno pitanje stupanjem u NATO prva je značajka hrvatskog članstva u tome vojnom savezu, procijenio je domaći državni vrh, a već iduće godine slijede nam i ostale beneficije - u prvom redu gospodarske naravi.
Da su NATO-ovi fondovi itekako bogati kada su kvalitetni projekti gospodarske suradnje u pitanju, svjedoči i primjer Mađarske koja je od trenutka primanja u članstvo do danas povukla iz proračuna tog vojnog saveza oko 140 milijuna eura namijenjenih gospodarstvu.
Mi takav rezultat ne možemo sada dosegnuti, ali se možemo njemu nadati, poručila je potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič otkrivajući da i u hrvatskim gospodarskim redovima zbijaju redove ne bi li se kvalitetnim projektima predstavili NATO-u i "izvukli" u ovo vrijeme krize toliko potrebne poslove.
Nismo se iskazali kad su europski fondovi bili u pitanju, bit ćemo bolji s NATO-ovim novcem
Hrvatska se do sada nije iskazala kada je u pitanju iskorištavanje novca koji je kroz različite fondove za modernizaciju i poboljšanje brojnih gospodarskih segmenata osigurala Europska unija.
Mate Raboteg, državni tajnik u Ministarstvu obrane, ne želi uspoređivati naša iskustva s europskim fondovima s onima koja nam slijede kada je NATO-ov novac u pitanju, ali optimistično poručuje da ćemo znati pripremiti projekte i, naravno, kvalitetno ih unovčiti.
Kao primjer takve suradnje, iako naša zemlja prema najavama tek treba 18. lipnja postati članicom NATO-ove Agencije za opskrbu preko koje idu svi natječaji vezani uz gospodarstvo, državni tajnik ističe domaći radarski sustav u koji je do sada uloženo 200 tisuća eura NATO-ova novca.
Radarski sustav koji čuva Hrvatsku financira se NATO-ovim novcem
Pet hrvatskih radara koji čuvaju naš zračni prostor, sada se smatra i dijelom NATO-ova sustava za nadzor. Kada u cijelosti osposobimo sustav, najavljuje Raboteg, povući ćemo 700 tisuća eura iz NATO-ova proračuna.
No, optimizma ne manjka niti kada su drugi projekti u pitanju, a najviše izgleda za angažman na NATO-ovim projektima, prema procjeni Hrvatske gospodarske komore, imaju građevinske i informatičke tvrtke, te poduzeća koja se bave energetikom. Za njih se otvara već iduće godine mogućnost suradnje na izgradnji i obnovi infrastrukture, te osiguravanju logistike na Kosovu te u Afganistanu.
No, da bi se ugrabio dio tako vrijednoga financijskog kolača, posebice u vrijeme krize, osim velikog interesa koji su hrvatski poslovnjaci iskazali, potrebna je i njihova edukacija za kvalitetno predlaganje projekata te ispunjavanje uvjeta koje NATO traži.
NATO-u možemo prodavati hranu i odjeću
Pokažu li se hrvatske tvrtke zrele za ovaj gospodarski izazov, neće financijsku korist imati samo građevinari ili informatičari. Prema procjeni Hrvatske gospodarske komore svoje će mjesto pod fondom Sjeveroatlantskog saveza moći pronaći i tvrtke koje proizvode hranu, odjeću, sposobne su opremati vojne baze, ali i poslovati po uvjetima kakve poznaje razvijeni kapitalizam.
Hrvatska može i sama biti domaćin za vojne projekte financirane NATO-ovim novcem, otkriva državni tajnik Raboteg, poput opremanja oružanih snaga, projekata vezanih uz zrakoplovstvo ili mornaricu koji su značajnih za nacionalnu obranu, ali i doprinose potrebama NATO-a. Tu vidimo šansu da domaće tvrtke sudjeluju u natječajima na hrvatskom tlu, a novac za svoj rad dobivaju iz NATO-ova proračuna, procjenjuje.
U Hrvatskoj se još uvijek malo sporije plaća dok NATO ne poznaje neplaćanje za isporučeni rad ili uslugu, pa je poželjan. Do sada smo za NATO slali vojnike, a sada šaljemo i gospodarstvenike da bi se dio novca vratio u zemlju, pogled je na ekonomski aspekt članstva Hrvatske u NATO-u potpredsjednice Vlade Đurđe Adlešić.