'I Bush i Obama tražili od Hrvatske rješavanje pitanja povrata imovine'

Utjecajni američki Židov, član vodećih židovskih udruga, predstavnik u OSCE-u za borbu protiv antisemitizma rabin Andrew Baker odlično poznaje probleme povrata židovske imovine u svim postkomunističkim zemljama. U ekskluzivnom razgovoru za Večernji list komentira hrvatsko rješavanje tog dugogodišnjeg problema i Josipovićev posjet Izraelu.

Predsjednik Josipović ispričao se tijekom nedavnog posjeta Izraelu za zločine počinjene nad Židovima tijekom Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj. To je učinio i njegov prethodnik predsjednik Mesić. Kako to komentirate?

– Drago mi je bilo čuti predsjednika Josipovića, mi smo objavili i priopćenje u kojem podržavamo njegov govor. To je odgovorno ponašanje hrvatskog lidera koje potvrđuje sazrijevanje demokracije u vašoj zemlji. Dio je to i procesa započetog devedesetih, evolucije u odnosima između Izraela i Hrvatske, ali ne zaboravimo da se sličan proces odvio i u drugim europskim zemljama poput Francuske, Austrije... Bila je to lijepa gesta razumijevanja povijesti i spoznaja o Holokaustu.

Komunisti bojkotirali

U Hrvatskoj je opet aktualizirano pitanje povrata židovske imovine. Koliko američkih Židova podrijetlom iz Hrvatske zahtijeva brzo rješavanje tog problema?

– Nije to tako velik broj, možda stotinjak obitelji, ali važno je zadovoljiti njihove zahtjeve jer oni su opravdani, a nama je jasno da to ne može ići preko noći, da je puno vremena prošlo i da je u Hrvatskoj komunistički sustav godinama bojkotirao to pitanje kao i u drugim europskim komunističkim zemljama u kojima su živjeli Židovi. Poznato mi je da mnogo Hrvata u iseljeništvu također traži povrat imovine i to je također važno pitanje. Postoji privatno i vlasništvo židovske zajednice u Hrvatskoj i o tome smo od devedesetih razgovarali sa svim vladama tražeći da nam pomognu.

I što su Vam obećavali političari iz Hrvatske?

– Gledajte, za povrat imovine treba izglasati i nove zakone, uskladiti zakonodavstvo. To smo pomogli rješavati, na primjer, u Rumunjskoj, Makedoniji, Litvi. I Hrvatska, koliko mi je poznato, treba nadopuniti zakone kojima može konačno krenuti u taj proces. Odlične smo razgovore imali s premijerom Sanaderom i s predsjednikom Mesićem koji je pokazao iskrenu volju da pomogne, ali sve je ostajalo na srdačnim razgovorima. Sada imamo dobre signale iz nove vlade premijera Milanovića i uvjeren sam da smo na kraju dugog puta i kako će službeni Zagreb pronaći najbolje rješenje.

Je li točno da su vodeće židovske udruge u Americi vršile pritisak na Kongres i Bijelu kuću da ne odobre primanje Hrvatske u NATO dok se ne vrati židovska imovina?

– U američkoj vladi i Bijeloj kući postojali su i danas postoje odgovorni političari koji su sami postavljali ta pitanja jer su smatrali da je čin povrata privatnog vlasništva Židovima jedan od pokazatelja da Hrvatska zadovoljava demokratske standarde i civilizacijske dosege zbog kojih je, između ostalog, dobrodošla u euroatlantske saveze. Svaka zemlja ima drugačije probleme i stil rješavanja povrata židovske imovine. Nigdje baš sve nije vraćeno i nisu svi zadovoljni, ali postoje razni oblici kompenzacije i za to postoje pregovori u kojima se dogovara što je moguće ostvariti. Najgore je stajati na mjestu i ništa ne rješavati, čekati pa problem prođe. To se neće dogoditi.

Je li točno da je predsjednik Obama rekao židovskim udrugama u Americi da će do kraja prvog mandata ispuniti i obećanje o povratu židovske imovine u Hrvatskoj?

– Ne znam šalje li osobno predsjednik Obama takve poruke, ali, ponavljam, oko njega i u State Departmentu postoje pametni ljudi koji znaju svoj posao. I predsjednik Bush postavljao je slične zahtjeve uoči posjeta Hrvatskoj. Ne isključujem mogućnost da predstavnici State Departmenta ili čak i osobno predsjednik Obama, ako je bio ili će biti u kontaktima s hrvatskim liderima, iznose to pitanje. Meni je poznato da je prošle godine tijekom susreta Obame i poljskog predsjednika povrat židovske imovine bio jedna od važnih tema. Na primjer, u Kijevu, na mjestu nekadašnje poznate sinagoge od kraja Drugoga svjetskog rata nalazi se kazalište lutaka koje je simbol kulture novog doba i sad nije jednostavno vratiti tamo sinagogu jer proteklo je puno vremena, ali postoje drugi načini kompenzacije.

Gradnja sinagoge

U Hrvatskoj se opet razgovara o gradnji srušene sinagoge u Praškoj ulici. Jeste li u kontaktu sa Židovima u Hrvatskoj?

– O gradnji židovske sinagoge na mjestu gdje je bila stara, koju su ustaše srušili, razgovara se već dvadeset godina. Svjestan sam ekonomske krize i da ima puno zahtjeva u Hrvatskoj za kompenzaciju druge imovine, za potrebe drugih manjinskih skupina i stoga mislim da nije najvažnije sada brzo graditi sinagogu. Ona bi, dakako, bila simbol zrelosti hrvatskog naroda i velika poruka Židovima i svijetu da je Hrvatska prihvatila i mračni dio svoje prošlosti i da odgovorno gradi svoje društvo, ali držim da je uz to trenutačno potrebnije investirati u očuvanje židovskog identiteta i kulture, života njihove zajednice u vašoj zemlji.

Što Vam o tome javljaju predstavnici židovskih udruga u Zagrebu?

– Poznato mi je da postoje dvije židovske zajednice, dobro sam upoznat s njihovim situacijama. Ponekad su neke od njihovih međusobnih poruka pretjerano ekstremne, ali to je život i treba ga s realnošću prihvatiti. Siguran sam da su njihove podjele često bile dobrodošle hrvatskim vlastima da budu opravdanje kako problem povrata imovine i sve drugo nemaju s kime dogovoriti jer svatko vuče na svoju stranu po onoj “zavadi pa vladaj”. Ja sam uvjeren da je sazrela situacija i došlo vrijeme da predsjednik Josipović i Vlada konačno potaknu povrat imovine i završe to poglavlje. Siguran sam da će Hrvatska poslužiti kao pozitivan primjer u regiji kako riješiti to pitanje jer taj proces tek treba početi u BiH i Srbiji.