Gradnja tradicijske okućnice u Zagrebačkoj ulici u Popovači, koja je započeta 1999. godine radi očuvanja kulturne baštine Moslavine te zaštite drvene tradicijske arhitekture, posljednjih godina stagnira, iako je materijal za gradnju drugog trijema pribavljen, a riješena je i građevinska dozvola.
Nema novca
– Pribavili smo lokacijsku i građevinsku dozvolu za gradnju drugog većeg trijema, u kojem su u prizemlju predviđeni blagovaonica s kuhinjom i sanitarnim čvorom, prostor za Turističku zajednicu općine te prostor za održavanje likovnih kolonija. Na katu je, prema projektu, predviđen izložbeni prostor, a u potkrovlju spavaonice, gdje bi noćili najčešće slikari iz udaljenijih mjesta. Radi se o značajnim sredstvima u iznosu od 900.000 kuna, i u ovom trenutku Općina nema mogućnosti sama krenuti u gradnju, te smo projekt trijema nominirali u IPARD program preko Sisačko-moslavačke županije – kazao je Ivan Čarapar, savjetnik za prostorno uređenje pri Općini Popovača. Nositelji projekta tradicijske okućnice su likovna udruga "Moslavački krug" i Općina Popovača, a izgradnju manjeg trijema u značajnom je iznosu pomoglo i Ministarstvo kulture. Tradicijska okućnica je kao primjer ruralne arhitekture Moslavine iz 18. i 19. stoljeća zamišljena kao gospodarsko-stambeni sadržaj s desetak objekata. Zahvaljujući donatorskim sredstvima, na okućnici su iz temelja rekonstruirana dva postojeća objekta; 2003. godine mali trijem, a tijekom 2009. godine i štala.
Ljiljana Kerepčić, tajnica udruge "Moslavački krug", izrazila je nezadovoljstvo, jer nadopuna okućnice novim objektima još uvijek nije započela i od vlasnika, Općine Popovača.
Godinama nije ulagano
– Godinama u okućnicu ništa nije ulagano. Nema radnih prostora ni kulturnih sadržaja, pa čak niti manjih detalja koji bi upotpunili prostor, kao što su sjenica, krušna peć, kukuružnjak. Drveni trijem iz Donje Jelenske, koji smo trebali sagraditi i presložiti, prepušten je zubu vremena. Za veliki trijem imamo temelje i lokacijsku dozvolu i moglo se pristupiti gradnji u fazama – kaže Ljiljana Kerepčić.
koji je to pametnjakovič stavio limarju na drvenu kuču? Gadno je za vidjeti i to više nije tradicijska baština. Država je previše novaca bacila na seosku baštinu i obogatila pojedince koji su imali vezu da dobiju poticaj u više navrata. A sirotinja koja si je stvarno htjela obnovit te drvenjare da mogu živjeti u njima,nisu mogli dobiti niti jednu lipu...Sramota!!!