Hrvatskoj recesiji ne nazire se kraj, a vlada Zorana Milanovića i dalje luta u traženju rješenja kako da pokrene gospodarstvo i državu iz depresije. Smjernice gospodarskog programa kojima bi zemlju napokon trebalo dići iz blata u kojemu je zaglavila još 2009. ne ulijevaju nadu i u najkraćem bi se mogle opisati kao "prelijevanje iz šupljeg u prazno".
Pogledajmo susjede
A po naputke kako bi se trebala voditi aktivna ekonomska politika hrvatski premijer ne treba ići daleko – tek oko 400 km u susjednu Mađarsku. Za razliku od Hrvatske i Slovenije, u kojima vlada ljevica i koje su još u recesiji, kod naših sjevernih susjeda vlada konzervativac Viktor Orban koji se ne libi povući radikalne poteze u borbi protiv krize. Kada je preuzeo vlast sa svojom strankom Fidesz Orban je zatekao sličnu situaciju kao i premijer Milanović nakon što je na izborima porazio HDZ. Veliki rast javnog duga, pad proizvodnje, gubitak radnih mjesta, smanjenje potrošnje... I umjesto da svu krivnju prevaljuje na prošlu vlast, Orban je odmah započeo okršaj s krizom koja je od ekonomske odavno prerasla u društvenu. U prvoj godini mandata Orban je krenuo u široke reforme. Sastavio je ekonomski program od 30 mjera, a prvi potez mu je bio smanjenje poreza za male tvrtke jer one zapošljavaju većinu stanovništva.
Taj je porez gotovo prepolovio – sa 19 na 10 posto, a uveo je i mjeru koja se na prvi pogled čini potpuno asocijalnom. Umjesto tri porezne stope na plaće, uveo je jedinstveni porez od 16 posto. Protiv te mjere ustali su radnici, ali je ona ubrzo počela pokazivati rezultate jer su bogati počeli otvarati nova radna mjesta i došlo je do smanjenja nezaposlenosti.Drugi Orbanov potez bio je otvoreni sukob s financijskom industrijom. Žestoko je udario na MMF i banke. Uveo je porez bankama i osiguravateljima. Bankari su se digli na noge, iz Europske unije poručivali su da Orban zemlju vraća u komunistička vremena i plansku privredu. No Orban se nije obazirao, već je uveo i porez za velike tvrtke – privremeni harač u trajanju od tri godine, koliko je procijenio da će trebati da se zemlja potpuno oporavi. Od korporativnog harača u mađarski proračun lani se slilo gotovo 1,5 milijardi eura. S novim prihodima u proračunu Orban je vratio sve dugove MMF-u, nakon čega ih je zamolio da napuste Mađarsku.
– Era kolonizacije i velikih profita je gotova – poručio je Orban MMF-u, bankama i stranim korporacijama, podsjetivši ih da su veliki profiti rezultat monopolske pozicije, što će država spriječiti.
Rast 2,6%
Mađarska vlada zabranila je kredite u stranim valutama jer su, kao i mi u Hrvatskoj, imali velike probleme s kreditima u švicarskim francima. Rezultat tih mjera je da je Mađarska izašla iz prekomjernog deficita te ga je smanjila na samo 1,9 posto BDP-a. Sada je mađarsko gospodarstvo u plusu 0,5 posto, a u 2014. predviđaju rast od 2,6 posto. Zoran Milanović bi od Viktora Orbana, kojemu treba zamjeriti ugrožavanje slobode medija i toleriranje nacističkih stranaka, ipak mogao naučiti kako se vodi ekonomija nacionalnog gospodarstva, a ne opterećivati se nevažnim dnevnopolitičkim pitanjima. Orban je shvatio da uzeti tajkunima nije grijeh. Naprotiv, to je nacionalni interes.
>> Otkrivamo koliko su Hrvati spremni na odricanja za spas države!